Rudo
Rudo | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Rudo | |
 | |
 Općina Rudo u Bosni i Hercegovini | |
  Rudo | |
 Interaktivna karta Rudo | |
| Koordinate: 43°37′N 19°22′E / 43.617°N 19.367°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Dragoljub Bogdanović[1] (SNSD) |
| Površina | |
| • Općina | 347,68 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 1,36 km2 |
| Nadmorska visina | 390 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 7.963 |
| • Općina (gustoća) | 22,9 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 1.760 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.294,12 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 73 260 |
| Pozivni broj | (+387) 58 |
| Veb-sajt | www |
Rudo je naseljeno mjesto i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Srbijom.
Riječ Rudo je keltskog porijekla i znači "mjesto gdje je nešto izgorjelo“.
Poznato je historijsko mjesto iz NOB-a, gdje je 22. decembra 1941. osnovana Prva proleterska brigada NOP-a.
Historija
Tragovi života na području Rudog su iz doba neolita, a tragovi prvih naseobina potiču iz ilirskog i rimskog doba, o čemu svjedoče brojni toponimi ilirskog i rimskog porijekla, ali i materijalni ostaci na području Rudog i njegovoj bližoj okolini. U doba rimskih careva iz dinastija Flavijevaca i Svera (I-III vijek) naselje u području Rudog ili njegovoj bližoj okolini imalo je status slobodnog grada.
O naseljenosti područja opštine Rudo još u ranom srednjem vijeku svjedoči veliki broj toponima, lokaliteta sa ostacima materijalne kulture, zidina utvrđenja i veliki broj nadgrobnih spomenika stećaka: Crkvina u Obrvenoj, Brijeg u Gaočićima, Ravni Gaj iznad Pleme, Bijelo Brdo na crkvenoj glavici, Štrpci na kosi Kondovina, Budimlija u Mramorinama, Crvište iznad Biševića, Omačina-Barice, Grivin, Pazalje, Strgačina i Šahdani.
Staro Rudo, osnovano je 1555. godine kao zadužbina Mustafa Paše Sokolovića, koji je inače bratić nadaleko čuvenijeg i poznatijeg Mehmed paše Sokolovića, koji također potiče iz ovog kraja - sela po imenu Sokolovići. O tome svjedoči najznačajniji sačuvan izvor povelja - vakufnama o osnivanju Rudog iz te godine. Naselje je iz temelja urađeno po načelima orijentalnog urbanizma, s više džamija, medresa i mekteba, puteva, mostova, hanova i zanatskih radnji. Ovaj ktitor Lim je premostio ćuprijom s pet okana, a kasaba je ubrzo izrasla u varoš s oko 400-500 kuća. O životu Rudog u ovom periodu govore dva izvora – jedan je biografija Mustafe Sokolovića, a drugi putopisi Evlije Čelebije (1662- 1664).
Prema pisanju Evlije Čelebije: “Ova kasaba je divno naselje na obali rijeke Lima na prostranom i zelenilom obraslom mjestu s vinogradima i baštama, koja ima četiri mahale s četiri islamske bogomolje. Mjesto broji četiri stotine tvrdo građenih kuća, prizemnih i na sprat, s vinogradima i baščama, a sve su pokrivene šindrom. To su lijepi i otmjeni dvori s kućnim kupatilima. U tom krasnom mjestu sve su kuće oslobođene divanskih nameta i svih teških tereta. Ima tri osnovne škole, dvije derviške tekije, dva svratišta (hana), jedno udobno javno kupatilo i pedeset dućana.“[3]
Pod turskom vladavinom Rudo je bilo punih 412 godina. Veliki događaj koji je značajan za nastanak novog Rudog je Veliki povodanj iz 1896. godine. U noći 10/11. novembar 1896. nabujali Lim je poplavio Rudo pričinivši pri tom veliku materijalnu štetu. Od 110 kuća u naselju Lim je odnio 60, a ostale su zasute muljem i bile praktično neupotrebljive. Zemaljska vlada u Sarajevu hitno je reagovala i na desnoj obali Lima, u predjelu Rosulja, koji je tada bio pod šumom, utemeljeno je novo Rudo. Austrijski inženjeri uradili su urbanistički plan novog naselja, tako da je Rudo prvo naselje u Bosni i Hercegovini koje je podizano po savremenom europskom urbanističkom planu. Za nepuna dva mjeseca većem broju stradalnika osiguran je krov nad glavom.
Uskotračna pruga Sarajevo - Međeđa- Uvac i Međeđa - Vardište ovim krajem prolazi 1906. godine, a odmah naredne godine osniva se i jedna od prvih zadruga u BiH. 21 decembra 1942. godine u Rudom se osniva Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada. Proslava ovog dana je najznačajniji događaj iz perioda nakon drugog svjetskog rata.
Rudo u ratu u Bosni i Hercegovini
Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995), područje Rudog bilo je zahvaćeno progonom, nestancima i ubistvima nesrpskog stanovništva, posebno Bošnjaka. Sudski i novinarski izvori bilježe da su u junu 1992. u Rudom odvedeni civili bošnjačke nacionalnosti kojima se potom gubi trag, a za taj događaj vođeni su i postupci pred pravosuđem Bosne i Hercegovine.[4]
Za historiju mjesta i šireg područja posebno je značajna otmica u Štrpcima, izvršena 27. februara 1993. na željezničkoj stanici u Štrpcima, na području općine Rudo. Tada su pripadnici srpskih paravojnih snaga iz voza na liniji Beograd–Bar izveli 20 putnika, koji su potom ubijeni.[5]
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Rudo se nalaze sljedeći spomenici:
- "Most na Viševskom potoku u Dolovima" (historijski spomenik ).[6]
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – općina Rudo
| Sastav stanovništva – općina Rudo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[7] | 1991.[8] | 1981.[9] | 1971.[10] | 1961.[11] | |||
| Osoba | 7 963 (100,0%) | 11 571 (100,0%) | 13 601 (100,0%) | 15 982 (100,0%) | 15 535 (100,0%) | ||
| Srbi | 7 241 (90,93%) | 8 150 (70,43%) | 8 699 (63,96%) | 10 155 (63,54%) | 9 875 (63,57%) | ||
| Bošnjaci | 677 (8,502%) | 3 130 (27,05%)1 | 4 382 (32,22%)1 | 5 532 (34,61%)1 | 5 179 (33,34%)1 | ||
| Muslimani | 16 (0,201%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 9 (0,113%) | 5 (0,043%) | 24 (0,176%) | 18 (0,113%) | 21 (0,135%) | ||
| Nisu se izjasnili | 6 (0,075%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 5 (0,063%) | – | 121 (0,890%) | 94 (0,588%) | 80 (0,515%) | ||
| Bosanci | 3 (0,038%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 3 (0,038%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 3 (0,038%) | 180 (1,556%) | 48 (0,353%) | 53 (0,332%) | 28 (0,180%) | ||
| Jugoslaveni | – | 106 (0,916%) | 312 (2,294%) | 80 (0,501%) | 342 (2,201%) | ||
| Makedonci | – | – | 7 (0,051%) | 14 (0,088%) | 1 (0,006%) | ||
| Albanci | – | – | 5 (0,037%) | 33 (0,206%) | 7 (0,045%) | ||
| Slovenci | – | – | 3 (0,022%) | – | – | ||
| Mađari | – | – | – | 3 (0,019%) | 2 (0,013%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Rudo
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Rudo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[7] | 1991.[8] | 1981.[9] | 1971.[10] | 1961.[11] | |||
| Osoba | 1 760 (100,0%) | 2 077 (100,0%) | 1 760 (100,0%) | 1 258 (100,0%) | 772 (100,0%) | ||
| Srbi | 1 727 (98,13%) | 1 203 (57,92%) | 987 (56,08%) | 677 (53,82%) | 444 (57,51%) | ||
| Bošnjaci | 22 (1,250%) | 731 (35,19%)1 | 554 (31,48%)1 | 488 (38,79%)1 | 190 (24,61%)1 | ||
| Crnogorci | 3 (0,170%) | – | 58 (3,295%) | 58 (4,610%) | 37 (4,793%) | ||
| Hrvati | 2 (0,114%) | 2 (0,096%) | 10 (0,568%) | 6 (0,477%) | 2 (0,259%) | ||
| Muslimani | 2 (0,114%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 2 (0,114%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 1 (0,057%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 1 (0,057%) | 73 (3,515%) | 6 (0,341%) | 3 (0,238%) | 1 (0,130%) | ||
| Jugoslaveni | – | 68 (3,274%) | 136 (7,727%) | 22 (1,749%) | 91 (11,79%) | ||
| Makedonci | – | – | 5 (0,284%) | 2 (0,159%) | – | ||
| Albanci | – | – | 4 (0,227%) | 2 (0,159%) | 6 (0,777%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 1 (0,130%) | ||
Rekli su o Rudom
Ćamil Sijarić piše:
Okrenuto dolini pod sobom, Limu u njoj i poljani gdje je bilo Staro Rudo, Novo Rudo je – ovdje na brijegu, na visini, na vidiku, bilo kao na kakvom čardaku sa kojeg gleda na sve strane...
...I vidio je daleko ovaj grad – i ne samo očima, nego i duhom. Naime, bio je jedan od prvih gradova na Limu i Drini koji je vidio pozorišne predstave, osnovao škole, otvorio biblioteke i čitaonice, i nad sve to – još prije 80 godina, stao da se nadnosi svojim duhom što i nije čudo, jer Ruđani su, bar u većini, jedan u pravom smislu građanski svijet i bogatstva koja se duha ljudskog tiče, nisu mu strane.
Spomenici i zanimljivosti
Spomenici
U općini Rudo postoji spomenik "Prve proleterske narodno-oslobodilačke brigade" koji se nalazi na Trgu slobode. Zatim spomenik "Palih boraca" u zadnjem ratu i spomen kuća istim. Osim toga nalazi se i Partizansko groblje na sjećanje palih boraca u Drugom svjetskom ratu.
Zanimljivosti
Rijeka Lim koja sve više i više privlači zaljubljenike prirode a u planu je izgradnja evropskog sela i Vodenog Ćire kao nove turističke atrakcije. Uz to kroz Rudo protiče najkraća rijeka Evrope[nedostaje referenca] "Krupica".
Općini Rudo pripada eksklava Sastavci, koja je u potpunosti okružena teritorijem Republike Srbije. O teritoriju se vode pregovori.[12] Bosna i Hercegovina insistira na svom pravu da su Sastavci, koje se naselje naziva i Međurječje, spojeni s matičnim teritorijem[12] dok Srbija insistira na pravu spajanja jugozapadnih dijelova općine Priboj sa općinskim središtem.[12]. Postoji i kuća koja je podijeljna granicom[13].
Reference
- ^ "Rudo". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama, Evlija Čelebi, Sarajevo Publishing, POINT knjižara, on-line trgovina". www.knjiga.ba. Pristupljeno 6. 7. 2023.
- ^ "Zoran i Radenko Ilić: Optuženi negira prisutnost u Rudom 19. juna". Detektor. 11. 12. 2023. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ^ "Otmica iz voza u Štrpcima: Usmena historija zločina u BiH". Detektor. 27. 2. 2023. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Rudo)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 20. 1. 2016.[mrtav link]
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 19. 11. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 11. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 11. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ^ a b c "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 18. 6. 2007. Pristupljeno 19. 4. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 25. 8. 2007. Pristupljeno 19. 4. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vanjski linkovi
.svg){kind=small}
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.