Grude
Grude | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Grude | |
 Panorama Gruda, pogled prema Imotskom | |
 Zastava  Grb | |
 Općina Grude u Bosni i Hercegovini | |
  Grude | |
 Interaktivna karta Grude | |
| Koordinate: 43°22′22.2″N 17°24′44.5″E / 43.372833°N 17.412361°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zapadnohercegovački |
| Vlada | |
| • Načelnik | Ljubo Grizelj[1] (HDZ) |
| Površina | |
| • Općina | 218,56 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 28,03 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 17.308 |
| • Općina (gustoća) | 79,19 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 4.347 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 155,08 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 88 340 |
| Pozivni broj | (+387) 39 |
| Veb-sajt | grude |
Grude je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Zapadnohercegovačkom kantonu, Bosna i Hercegovina, na granici sa Republikom Hrvatskom. Nalazi se na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, a obuhvata prostor omeđen planinom Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru, u općini Posušje). Sa svojih 16.000 stanovnika i površinom od 218 km2 općina po novoj političko-teritorijalnoj organizaciji Bosne i Hercegovine pripada Zapadnohercegovačkom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.
Geografija
Krajolik Gruda je obrastao niskim rastinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovom kraju blagu klimu mediteranskih obilježja, koja zbog relativne blizine planinskih masiva povremeno zadobija i obilježja kontinentalne klime. Područje Gruda bogato je prirodnim ljepotama, u koje se ubrajaju brojne kraške jame i pećine karakteristične za ovaj kameni krajolik, kao i brojni izvori i vodeni resursi, što je za ovo kraško područje neobično (jezero Krenica, rijeka Vrlika).
Historija
Predhistorijsko doba
Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prahistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života, koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolita. Pretpostavlja se da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano, smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije, a prostorom južne Herecgovine prolazile su i vojske, od rimskih legija do Napoleonovih jedinica.
Rimsko doba
U kasnijim, već historijskim vremenima, na ovom tlu bila je vrlo živa prisutnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, Salonu i Naronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapavanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.
Srednjovjekovna Bosna
Srednji vijek je vrijeme stećaka, najkarakterističnijih simbola bosanske kulturne baštine. Stećke u grudskoj općini pronalazimo gotovo na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvosmisleno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode, koju nalazimo na prostorima Imotsko-bekijskoga polja, plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.
Osmansko doba
Kraj srednjeg vijeka obilježen je osmanskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne vladavine Osmana i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas.
Austro-ugarsko doba
Nakon Osmanlija, odlukom Berlinskog kongresa 1878. Austro-Ugarska dobija mandat da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. To je period u kojem su se izgradile škole i podigla infrastruktura potrebna za funkcionisanje moderne evropske države, ali kao i obično ovaj kraj je uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni karakter područja gruda se održao sve do danas.
20. vijek
Proglašenjem nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u martu 1992, Grude uskoro postaju centar separatističke tvorevine Hrvatske republike Herceg-Bosne.
Stanovništvo
Općina Grude
| Sastav stanovništva – općina Grude | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 17 308 (100,0%) | 16 358 (100,0%) | 17 767 (100,0%) | 19 203 (100,0%) | 18 972 (100,0%) | ||
| Hrvati | 17 216 (99,47%) | 16 210 (99,10%) | 17 608 (99,11%) | 19 111 (99,52%) | 18 850 (99,36%) | ||
| Nepoznato | 65 (0,376%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 10 (0,058%) | 9 (0,055%) | 35 (0,197%) | 32 (0,167%) | 74 (0,390%) | ||
| Ostali | 5 (0,029%) | 130 (0,795%) | 57 (0,321%) | 46 (0,240%) | 11 (0,058%) | ||
| Bošnjaci | 3 (0,017%) | 4 (0,024%)1 | 4 (0,023%)1 | – | 9 (0,047%)1 | ||
| Albanci | 3 (0,017%) | – | 2 (0,011%) | – | 1 (0,005%) | ||
| Nisu se izjasnili | 3 (0,017%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,006%) | 5 (0,031%) | 47 (0,265%) | 5 (0,026%) | 13 (0,069%) | ||
| Crnogorci | 1 (0,006%) | – | 6 (0,034%) | 6 (0,031%) | 10 (0,053%) | ||
| Bosanci | 1 (0,006%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | – | – | 4 (0,023%) | 2 (0,010%) | 1 (0,005%) | ||
| Mađari | – | – | 3 (0,017%) | 1 (0,005%) | – | ||
| Makedonci | – | – | 1 (0,006%) | – | 3 (0,016%) | ||
Naselje Grude
| Sastav stanovništva – naselje Grude | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 4 347 (100,0%) | 3 598 (100,0%) | 3 378 (100,0%) | 2 847 (100,0%) | 2 488 (100,0%) | ||
| Hrvati | 4 308 (99,10%) | 3 567 (99,14%) | 3 344 (98,99%) | 2 818 (98,98%) | 2 477 (99,56%) | ||
| Nepoznato | 31 (0,713%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 3 (0,069%) | 6 (0,167%) | 8 (0,237%) | 16 (0,562%) | 5 (0,201%) | ||
| Albanci | 3 (0,069%) | – | 2 (0,059%) | – | – | ||
| Bošnjaci | 1 (0,023%) | 4 (0,111%)1 | 1 (0,030%)1 | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 1 (0,023%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | – | 20 (0,556%) | 3 (0,089%) | 12 (0,421%) | – | ||
| Jugoslaveni | – | 1 (0,028%) | 16 (0,474%) | 1 (0,035%) | – | ||
| Crnogorci | – | – | 3 (0,089%) | – | 4 (0,161%) | ||
| Slovenci | – | – | 1 (0,030%) | – | – | ||
| Makedonci | – | – | – | – | 2 (0,080%) | ||
Reference
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Grude". izbori.ba. Pristupljeno 28. 11. 2016.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 52)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 11. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 4. 2016.
Vanjski linkovi
.svg){kind=small}
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.