Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. Ako smatrate da ste ga sposobni prevesti, kliknite na "Uredi" i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.

Kriptovaluta je oblik digitalne imovine koja se koristi kao sredstvo razmjene koristeći kriptografiju (kriptografija). Na taj način se vrši obezbjeđivanje sigurnosti transakcija, kontrola stvaranja dodatnih novčanih jedinica i radi potvrde prijenosa valute.^[1][2][3]

Kriptovalute se definišu kao podskup digitalnih valuta, alternativnih valuta i virtuelnih valuta.

Bitcoin, koji je uveden 2009. je prva decentralizovana kriptovaluta.^[4]

Od tada, došlo je do uvođenja mnogobrojnih kriptovaluta.^[5] Bitkoin i njegovi derivati (Altkoini) koriste decentralizovanu kontrolu ^[6] nasuprot centralizovanom elektronskom novcu centralno bankarskog sistema.^[7] Decentralizovana kontrola koristi bitkoinovu blokčejn (engleski:blockchain) tehnologiju kako bi jedinstvenu bazu podataka svih transakcija prevela u razdijeljenu, decentralizovanu glavnu knjigu.^[8]

Status legalnosti kriptovaluta varira od države do države i još uvijek je nedefinisan ili u stanju promjene u mnogima od njih. Dok većina država zakonom ne zabranjuje korištenje kriptovaluta, njihov status kao novca nije čvrsto utvrđen. U zemljama kao što su Maroko, Bolivija, Ekvador, Kirgistan, Bangladeš korištenje Bitcoina je ilegalno i zakonom kažnjivo, dok je u većini drugih (naprimjer Brazil, Čile, Kolumbija, Argentina) legalan.

• Hakovanje sistema Blockchain je dosta težak posao, jer zahtijeva istovremeno hakovanje nekoliko hiljada računara, što je gotovo nemoguće.
• Ima ozbiljan potencijal da zamijeni trenutni novčani sistem u svijetu, jer broj korisnika kriptovaluta raste.
• Niko ne može da promjeni količinu novčića koji se koriste.
• Zbog ograničene količine novčića, otporan je na inflaciju.
• Nema potrebe da trošimo novac za nekakvo održavanje računa.
• Svako može da vidi sve transakcije koje su ikada napravljene.
• Nije kontrolisan ni od koga, već ima svoju sopstvenu mrežu po kojoj radi, odnosno koristi princip decentralizacije (takozvani P2P mreža (engleski: "peer to peer").

• Transakcije kriptovaluta su nepovratan proces nakon nekoliko potvrda transakcije. Jedna od stvari koje kriptovalute nemaju u odnosu na standardne kreditne kartice je zaštita korisnika od prevare.
• Tradicionalni finansijski proizvodi imaju jak i razvijen sistem za zaštitu potrošača, za razliku od kriptovaluta.
• Mnoge banke ne pružaju usluge kriptovalutama i njihovim korisnicima, također odbijajući da sarađuju sa digitalno-valutnim kompanijama.
• Kriptovalute treba da zadovolje mnoge uslove da bi mogle da se koriste na globalnom nivou. Naprimjer, broj trgovaca bitcoinom je mali, ali je u stalnom porastu.
• Sa tehnološkim napredovanjem, javljaju se potrebe za sve jačim računarima sa specijalizovanim hardverom i softverom za njihovo korišćenje.
• Mogu biti zauvijek izgubljene/uništene zbog nekog štetnog softvera ili gubitka podataka na internetu.^[9]
• Zasnovane su na komplikovanim matematičkim algoritmima dekodiranja, tako da mnoge države imaju dosta oprezan pristup prema njima, bojeći se njihovih efekata na finansijsku sigurnost.^[10]
• Zabrane u određenim državama su dostigle nivo ogromnih novčanih kazni.^[11]

• Schuettel, Patrick (2017). The Concise Fintech Compendium. Fribourg: School of Management Fribourg/Switzerland. Arhivirano s originala, 24. 10. 2017. Pristupljeno 25. 3. 2018.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Commons ima datoteke na temu: Kriptovaluta

• Distribuirano računarstvo i kriptovalute Arhivirano 19. 1. 2018. na Wayback Machine