Novac
Novac je opći ekvivalent robne vrijednosti što ga izdaje državna emisijska banka u apoenima na temelju nominacije parlamenta i stavlja u opticaj radi normalnog održavanja robno-novčanih odnosa.
Funkcije novca
Novac ima tri osnovne funkcije:
- kao sredstvo razmjene
- kao jedinica za računanje
- kao skladište vrijednosti.
Novac kao sredstvo razmjene izbjegava različito vrijednovanje robe kod trampe, pa time olakšava razmjenu, smanjuje transakcione troškove i podstiče specijalizaciju. Novac kao jedinica za računanje smanjuje broj cijena potrebnih u ekonomiji, pa time i transakcione troškove. Novac kao skladiše vrjednosti pruža alternativu čuvanju roba, što je pozitivno jer robe koje tokom vremena gube vrjednost (namirnice itd), mada i sam novac može, u vrijeme inflacije, gubiti vrijednost.
Načini plaćanja
Sistem plaćanja se mijenjao tokom vremena. U starim vremenima koristili su se plemeniti metali (zlato, srebro).[1] U novije vrijeme zamijenio ih je papirni novac, čime su izbjegnuti troškovi transporta metala. Tokom 20. vijeka čekovi su djelimično potisnuli gotovinski novac. U najnovije vrijeme razvija se i elektronski način plaćanja preko kreditnih kartica, gdje kompjuteri još više potiskuju papirni novac, što još više smanjuje transakcione troškove i povećava efikasnost poslovanja.
Trampa kao način razmjene
Davno u prošlosti ljudima nije bio potreban novac, jer je sve za život svatko sam proizvodio ili na neki drugi način pribavljao. Potrebe ljudi bile su male, a višaka nije bilo.
Kada su se neka plemena počela baviti pretežno stočarstvom, a druga pretežno ratarstvom, među njima je počela razmjena, zbog ostatka višaka. Razmjenjivali su stočarske proizvode za ratarske. Takva neposredna razmjena robe za drugu robu naziva se trampa. Pri tome su ljudi dogovorno utvrdili koliko jedne robe vrijedi dati za drugu. tako je npr. za glineni lonac valjalo dati jedno janje, a za bakren nož tri janjeta. Međutim, ponekad vlasniku bakrenog noža nisu trebala tri janjeta, već zemljan lonac. tako se janjetom plaćala druga roba: razvila se posredna razmjena: trgovina. Jednom robom plaćala se druga roba, a takva roba kojom se može platiti bilo koja druga roba je novac. Prvi novac bio je robni.
Uloga ekonomije
Država odavno uređuje novčane stvari, ponekad na dobro, ponekad na zlo. Stoga je monetarna ekonomija jedna od centralnih oblasti ekonomske nauke, čije su osnovne teme novčana masa i kamatne stope. Utičući na ove veličine, državna centralna banka direktno utiče na inflaciju i ekonomsku aktivnost.
Reference
- ^ Bank, European Central. "What is money?". European Central Bank (jezik: engleski).
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.