Islamske teme
Principi islamske jurisprudencije (Usulul-fikh)
Fikh
Idžaza Idžma Idžtihad Ihtilaf Istihlal Istihsan Istishab Kijas Maslaha Medresa Mezheb Taklid Urf
Ahkam
Balik Batil Bidat Dava Džihad Fahiša Farz Fasik Fesad Fitna Gibah Gunah Haja Halal Haram Hirabah Islah Istigfar Istišhad Mekruh Mubah Mustehab Sevab Sunnet Tagut Tefsir Tekijja Tevba Tezkija
Teološke titule
Ajatolah Da'i al-Mutlak Ešraf Fakih Glavni imam Al-Azhara Hafiz Hakim Hatib Hilafet Hodža Hudžutul-islam Imam Mevla Mevlana Mudžtehid Muftija Mullah Reisul-ulema Sejjid Šejhul-Islam Šerif Ulema
p r u

Dava (arapski: دعوة, "poziv"^[1][2][3]) jest čin prozelitizacije ljudi u islam. Množina je (arapski: دَعْوات) ili (arapski: دَعَوات). Propovjednici koji se bave davom poznati su kao daije.

Dava doslovno znači "izdati poziv" ili "pozvati". Gramatički, ova riječ predstavlja gerundiju glagola s trokonsonantnim korijenom dal-ain-vav (د-ع-و) koji različito znači "pozvati" ili "pozvati". Musliman koji praktikuje davu, bilo kao vjerski radnik ili u volonterskom radu u zajednici, naziva se dāīja (arapski: داعي, množina duāh arapski: دعاة).

Dāīja je osoba koja poziva ljude da razumiju i prihvate islam kroz dijalog i druge tehnike, a može se smatrati misionarom koji poziva ljude vjeri, molitvi i islamskom načinu života.^[4]

Termin dava ima i druga značenja u Kur'anu. U suri 30:25, na primjer, označava poziv mrtvima da ustanu na Sudnji dan. Kada se koristi u Kur'anu, uglavnom se odnosi na Allahov poziv da se živi po njegovoj volji. Stoga, kada se koristio u prvim vijekovima islama, obično se odnosio na tu poruku i ponekad se koristio naizmjenično sa šerijatom i dinom.

Dava se također opisuje kao dužnost "aktivnog ohrabrivanja braće muslimana u težnji za većom pobožnošću u svim aspektima njihovog života", definicija koja je postala centralna za savremenu islamsku misao.^[5]

U islamskoj teologiji, svrha dave je pozvati ljude, muslimane i nemuslimane, da razumiju obožavanje Boga kako je izraženo u Kur'anu i sunnetu Muhammeda i da ih informiše o Muhamedu.

Dava kao "Poziv Bogu" je sredstvo kojim je Muhammed počeo širiti poruku Kur'ana čovječanstvu. Nakon Muhameda, njegovi sljedbenici i Ummet (muslimanska zajednica) preuzeli su odgovornost za to.^[5] Oni prenose poruku Kur'ana pružajući informacije o tome zašto i kako Kur'an propovijeda monoteizam. Muhammed je islam smatrao pravom religijom i misijom svih ranijih poslanika. Vjerovao je da je njihov poziv bio ograničen na njihov vlastiti narod, ali da je njegov bio univerzalan. Njegova misija kao posljednjeg poslanika bila je da cijelom svijetu ponovi ovaj poziv (dava) na islam. Muhammed je pisao raznim nemuslimanskim vladarima, pozivajući ih da pređu na islam.^[6]

• Encyclopaedia of Islam, Leiden, Netherlands: Brill, Šablon:Oclc
• Hirschkind, Charles (2004). "Civic Virtue and Religious Reason: An Islamic Counter-Public" in Drobnick, Jim Aural Cultures. ISBN 0-920397-80-8.
• The Multiple Nature of the Islamic Da'wa Arhivirano 29. 5. 2016. na Wayback Machine, Egdūnas Račius, Academic Dissertation, October 2004. University of Helsinki, Faculty of Arts, Institute of Asian and African Studies.
• Klemm, Verena, and Walker, Paul E. 2011. Code of Conduct: A Treatise on Etiquette of the Fatimid Ismaili Mission. I.B. Tauris.
• Saqr, Abdul B. How to Call People to Islam, Trans. Shakil Ahmed. Riyadh: WAMY.
• Sookhdeo Patrick, and Murray, Douglas. 2014. Dawa: The Islamic Strategy for Reshaping the Modern World. Isaac Publishing.
• Isma'il R. al-Faruqi (1986). The Path of Islamic Da'wah in the West (jezik: engleski). London: UK Islamic Mission. OCLC 634362296.
• Esposito, John L., ured. (2009). "Daʿwah". The Oxford Encyclopedia of Islamic World. Oxford University Press. ISBN 9780195305135.

• Alati za daije Arhivirano 13. 8. 2016. na Wayback Machine
• Daijski hub^{[mrtav link]}