Neutron
Neutron je nenaelektrisana čestice unutar atoma. Njegov simbol je n. Nalazi se u atomskom jezgru. Ima masu od 1,293 MeV (za oko 0,14% više od protona). Spin neutrona je 1/2, pa tako podliježe Fermi-Diracovoj kvantnoj statistici, a ubraja se u barione.[1]
Otkriće
Prve temelje postavio je 1930. Walther Bothe sa svojim studentom Herbertom Beckerom. Otkrili su jako elektromagnetno zračenje, koje su emitovali atomi berilija nakon što su ozračeni alfa-zracima atoma polonija, koje su prvenstveno uvrstili u gama zrake. Kasnije 1931. bračni par Curie (Irène i Frédéric) su ponovili eksperiment koristeći komoru za ionizaciju. Zračnje koje je emitovano nazvali su berilij zrake. James Chadwick, učenik Rutherforda, bio je mišljenja da se ne radi o berilij zračenju već o nepoznatim česticama. Rutheford je već 12 godina ranije smatrao da u atomskom jezgru mora postojati neutralna čestica.
Atomsko jezgro
Neutron je sastavna čestica svakog hemijskog elementa, s izuzetkom vodika čije se jezgro sastoji samo od jednog protona. Broj neutrona, budući da imaju gotovo istu masu kao protoni, odlučuje o kojem elementu kao i izotopu se radi. Svako atomsko jezgro koje broji 1 do 82 protona (tehnecij je izuzetak) može uz određeni broj neutrona ostati stabilno. Ukoliko se broj neutrona smanji ili poveća atomsko jezgro postaje nestabilno. Broj protona i neutrona, kod izotopa sa stabilnim jezgrom, ostaje isti sve do kalcija. Dalje, s većim rednim brojem, broj neutrona raste i na 1,5 više od broja protona. Kod elemenata s više od 83 protona (bizmut) nema više stabilnog jezgra.[1]
Životni vijek
Jedan slobodni neutron održava se u prosjeku oko 15 m (855 s). Tačna vrijednost nije poznata jer su pouzdana mjerenja veoma zahtjevna.[1]
Sile
Jaka i elektromagnetna sila
Među neutronima vlada jaka sila, koja je inače ograničena samo u radijusu atomskog jezgra, neutroni se za razliku protona ne odbijaju međusobno. Elektromagnetna sila iako slabi s kvadratom odstojanja nije ograničena na razdaljinu.[1]
Vrste neutrona
Postoje: slobodni, spori, brzi[1]:
- Slobodni neutroni su u stanju da izazovu lančanu reakciju, a mogu ih i apsorbirati atomska jezgra.
- Spori ili termički neutroni bivaju apsorbirani od atomskih jezgra emtirajući gama kvante.
- Brzi neutroni izazivaju također lančane reakcije, prilikom toga nastaju radionuklidi.
Primjena i utjecaj na materiju
Oružje i energetika
Neutroni se primjenjuju kod nuklearnih reakcija (atomska bomba i elektrane). Neutronsko zračenje pogoršava osobine metala, te dovodi do kraćeg vijeka trajanja opreme u atomskim elektranama.[1]
Medicina
Zračenje je štetno za živu materiju, upotreba u radioterapiji ograničava se na posebne slučajeve.[1]
Također pogledajte
Reference
Nedovršeni članak Neutron koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.