Jordan

Hašemitska Kraljevina Jordan
arapski: المملكة الأردنّيّة الهاشميّة
Al-Mamlakâ al-Urdunnīyâ al-Hāšimīyâ
Zastava Jordana Grb Jordana
Zastava Grb
Himna"As-salam al-malaki al-urdoni"

Položaj Jordana na karti
Položaj Jordana
Glavni grad Amman
Službeni jezik arapski
Državno uređenje  
• Kralj
Abdulah II
• Predsjednik vlade
Bisher Al-Khasawneh
Zakonodavstvo
Nezavisnost Od Lige naroda 25. maja 1946
Površina
• Ukupno
92.300 km2 (110.)
• Vode (%)
0,01
Stanovništvo
• Ukupno
5.153.378 (107.)
48/km2 
Valuta Jordanski dinar (100 piastera = 1000 filsa)
Vremenska zona UTC +2
Pozivni broj +962
Internetska domena .jo

Hašemitska Kraljevina Jordan (arapski: أردنّ, al-Urdun) je arapska država na Bliskom Istoku. Na sjeveru graniči sa Sirijom, sa Irakom na sjevero-istoku, Saudijskom Arabijom na jugu i na istoku, sa Izraelom i palestinskim teritorijama na zapadu. Mrtvo more se nalazi na granici Jordana i Izraela i dijeli Akabski zaliv zajedno sa Izraelom, Saudijskom Arabijom i Egiptom.

Historija

Jordan je poznati region još u starom vijeku. Često je mijenjao vladare. Prvo Egipćane, zatim Asirsko-babilonsku državu, Perzijsko carstvo, Aleksandrovo carstvo, Rimsko Carstvo, Bizantijsko carstvo. U 7. vijeku je pao pod Arabljansku vlast, te počinju primat islam. U 11. vijeku dolazi pod vlast Seldžuka. Nakon Prvog svjetskog rata pripao je Engleskoj. Nezavisan od 1946 godine. Imao je nekoliko ratova s Izraelom gdje je izgubio dosta teritorija.

Vlada

Političke podjele

Podijeljen je na 8 dijelova.

Geografija

Jordan ima površinu od 97.745 km2, dok stanovnika ima oko 4.800.000. Nalazi se u jugozapadnoj Aziji na Arabijskom poluostrvu. Izlazi na Mrtvo more. Graniči sa Saudijskom Arabijom, Sirijom, Izraelom, te Palestinskim teritorijama. Glavni grad je Aman, a među ostalim poznatim gradovima su Zerka, Irbid i Naib. Preko obje strane nalaze se potopline. Visina najvišeg vrha je 1.755 m nadmorske visine. Klima je pustinjska i suptropska.

Privreda

Iako se Jordan razvija, monarhija još uvijek igra veliku ulogu u politici, što utiče na razvoj privrede i industrije. Jak kapital posjeduju SAD, Njemačka i Saudijska Arabija. Najveću ulogu u razvoju zemlje ima industrija, pa tek onda poljoprivreda. Oko 15% zemlje je obradivo, mada se u posljednje vrijeme sve više radi na razvoju vještačkog navodnjavanja. Poljoprivredne kulture uključuju pšenicu, ječam, masline, limun, paradajz, banane, smokve i duhan. U rudna bogatstva spadaju fosfati, so, nafta, željezna ruda i mangan.

Stanovništvo

Kultura

Također pogledajte

Vanjski linkovi


Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.