Jetra^[1][2] je organ kod sisara, uključujući i čovjeka. Ovaj organ igra veliku ulogu u metabolizmu, te ima veliki broj funkcija u tijelu, a neke od važnijih su čuvanje glikogena, sinteza plazma proteina, te detoksifikacija lijekova. Jetra također proizvodi žuč, koja je veoma bitna u probavi. Medicinski termini, koji se odnose na jetru, počinju sa hepato- ili hepatički od grčke riječi za jetru - hepar.

Nije poznato kako dugoročno nadoknaditi odsustvo funkcije jetre, iako se tehnike dijalize jetre mogu koristiti kratkoročno. Umjetne jetre nisu razvijene da bi promovirale dugotrajnu zamjenu u odsustvu jetre.

Jetra je povezana s dva velika krvna suda: jetrenom arterijom i portalnom venom. Hepatična arterija prenosi krv bogatu kiseonikom iz aorte preko celijačne arterije, dok portalna vena prenosi krv bogatu probavljenim nutrijentima iz čitavog gastrointestinalnog trakta, kao i iz slezene i gušterače.^[3] Ove krvne žile se dijele na male kapilare poznate kao sinusoidi jetre, koji zatim vode do jetrenih lobula.

Jetra kod odraslih ljudi je obično teška 1-2,5 kilograma. Jetra je mekani, smeđe-crveni organ klinastog oblika. Kao takav je najveći organ u trbušnoj šupljini, a nalazi se s desne strane trbušne šupljine, neposredno ispod dijafragme.

Parenhim jetre izgrađen je od ćelija hepatocita koje su organizovane u nizove koji se nazivaju hepatične ploče (Remakovi nizovi). U izgradnji jetre učestvuju i:

• endotelne ćelije sinusoidnih kapilara
• Kupferove ćelije
• Itoove ćelije
• gradivne komponente drugih tkiva: vezivnog, mišićnog i nervnog.

• Žuč

Commons ima datoteke na temu: Jetra

• Struktura jetre Arhivirano 19. 3. 2007. na Wayback Machine (en)
• Bolesti jetre Arhivirano 19. 3. 2007. na Wayback Machine (en)

Nedovršeni članak Jetra koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.