Cim
Cim | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Cim | |
 Interaktivna karta Cim | |
| Koordinate: 43°21′14″N 17°46′49″E / 43.354°N 17.7804°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Hercegovačko-neretvanski |
| Grad | Mostar |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 3.061 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 36 |
Cim je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Bosna i Hercegovina.
Stanovništvo
| Sastav stanovništva – naselje Cim | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991. | 1981.[3] | 1971.[4] | ||||
| Osoba | 3 061 (100,0%) | 3 168 (100,0%) | 2 455 (100,0%) | 1 684 (100,0%) | |||
| Hrvati | 3 013 (98,43%) | 3 054 (96,40%) | 2 333 (95,03%) | 1 657 (98,40%) | |||
| Bošnjaci | 11 (0,359%) | 18 (0,568%)1 | 11 (0,448%)1 | 10 (0,594%)1 | |||
| Albanci | 10 (0,327%) | – | – | – | |||
| Nepoznato | 10 (0,327%) | – | – | – | |||
| Srbi | 6 (0,196%) | 19 (0,600%) | 11 (0,448%) | 7 (0,416%) | |||
| Ostali | 6 (0,196%) | 22 (0,694%) | 6 (0,244%) | 10 (0,594%) | |||
| Nisu se izjasnili | 3 (0,098%) | – | – | – | |||
| Jugoslaveni | 1 (0,033%) | 55 (1,736%) | 93 (3,788%) | – | |||
| Bosanci i Hercegovci | 1 (0,033%) | – | – | – | |||
| Crnogorci | – | – | 1 (0,041%) | – | |||
O naselju
Na padinama Cima njegovani su poznati cimski vinogradi i voćnjaci. Ovo područje opustjelo je 1687. napadom mletačkog plaćenika Stojana Jankovića i njegove bande na Mostar. Janković se pri svom pohodu spustio preko Goranaca i Cima, kako bi što neprimjetnije došao do isturenih mostarskih mahala. Bježeći pred mostarskom potjerom, vraćao se istim putem kojim je i došao. Pri ovom pohodu Jankovićeva banda ubijala je i palila sve na što je naišla. Poginuli članovi Jankovićeve družine zakopani su u cimskom gaju Smrčenjaci. O ovom piše i Mostarac Luka Grđić Bjelokosić, pa kaže "... Ako je u tome boju poginulo dosta Mostaraca, poginulo je i dosta uskoka iz Stojanove družine. Te je svoje drugove Stojan pokopao u gaju Smrčenjaci. Docnije se u taj gaj počeše kopati okolni seljaci te je danas u njemu veliko katoličko groblje..." [5]
Na ovim prostorima postojala su i mnoga grobišta mostarskih muslimana nestala za vrijeme Austro-Ugarske uprave. Poslije pomenutog Jankovićevog pohoda zgarišta u neposrednoj blizini Mostara, Cima i Vihovićima skoro dva vijeka nisu obnovljena, stalno su podsjećala na dane u kojima su zgarišta nastala. Kasnije su se na ove prostore naseljavali katolici i pravoslavci, piše Husein Ćišić u knjizi "Mostar u Herceg-Bosni". Zna se da je na imanjima Mostaraca u Cimu i Vihovićima postojao znatan broj kula (ljetnikovaca), u kojima su njihovi vlasnici boravili za vrijeme ljeta. U legendu je ušla kula porodice Humo zahvaljujući članu ove porodice, poznatom mostarskom književniku Hamzi Humi (1895 - 1970). Humo je sa radošću boravio na ovom imanju pa su mu Cim i njegov tadašnji ambijent sa prelijepim vinogradima i voćnjacima bili inspiracija za mnoge njegove stihove i prozu. Bez dvojbe je opis ovih prostora kulminirao u njegovom lirskom romanu "Grozdanin kikot", "malom remek - djelu" kako kažu književni kritičari.[nedostaje referenca] Prvo izdanje ovog romana objavljeno je u Beogradu 1927. godine, a ovaj roman preveden je i na njemački jezik. Teoretičari književnosti kažu da je "Grozdanin kikot", jedinstveno djelo stvoreno na prostoru BiH koje će trajati koliko i ljudsko interesovanje za neke vječne i univerzalne teme kao što su ljubav, sjeta, radost i smrt. Zbog dobrog vina sa cimskog vinogorja, odavno je u Mostaru poznata poslovica "Nema Cima do Rima". Pomenuti Luka Grđić Bjelokosić kaže u navedenom djelu na 20. stranici, da se zbog vinopija dobrog cimskog vina ustalila u Mostaru poslovica "Nema Cima do Rima za pjanca i za kenjca".
Arheologija
Jedna od jako važnih historijskih građevina kod nas je starokršćanska – kasnoantička bazilika u Cimu, sjeverozapadnom dijelu Mostara na lokalitetu zvanom Crkvine. Od 1967. do septembra 1969. godine vršeno je sistematsko arheološko iskopavanje. Dio pokretnog arheološkog materijala (kamena plastika) pohranjen je u Muzeju Hercegovine u Mostaru. Sav sitni arheološki materijal, novac, naušnice, keramika, moćnici, uništen je u ratu 1992-1995.
Ona datira između 4. i 6. vijeka. Dimenzije bazilike iznose 24,80 x 15 m. Sa vanjske strane bila je ojačana sa 23 kontrafora. Ovo je jedina kasnoantička bazilika u kojoj otkriveni su moćnici in situ. Posmrtni prah mučenika-sveca kome je bila posvećena crkva stavljen je u dvije koštane i u dvije srebrne kutijice. U ruševinama bazilike pronađeno je ukupno 36 poremećenih i oštećenih srednjovjekovnih grobova. Trinaest grobnica je sačinjeno od podnih kamenih ploča bazilike. Grobni prilozi su uglavnom predmeti nakita (naušnice i prstenovi).
Moguće je da je na temeljima starije (prvobitne) crkve, koja je porušena iz nepoznatih razloga, sagrađena druga u kasnijem periodu. To potvrđuju i nalazi ulomaka dviju menza: jedne mramorne i druge od miljevine, kao i brojni dijelovi oltarnih pregrada koji pripadaju dvjema fazama. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[6]
Groblja
Najpoznatija groblja u Cimu su:
- Smrčenjaci - nastalo u osmanlijsko doba, najstarije na području Cima i okoline zapadnog Mostara
- Gorica - najstarije groblje poslije Smrčenjaka, nastalo malo prije Prvog svjetskog rata, u groblju se nalaze dva stećka iz ranokršćanskog perioda
- Djevojačko groblje - u narodu se to groblje zove još „Groblje kod sv. Ante“, ime Djevojačko je dobilo jer je u tom groblju prvi put ukopana djevojka.
Župa sv. Ante- Cim
Zaštitnik župe u Cimu je sv. Ante. Sadašnji župnik je fra Luka Marić. Susjedne župe: Župa Marije Majke Crkve-Katedrala, Župa sv. Ivana Apostola i Evanđelista, Župa sv. Barbara Rudnik, Župa sv. Petra i Pavla.
Poznate osobe
- fra Ljudevit Lasta, fratar rodom iz Cima
- don Marin Krešić (Đaković), svećenik rodom iz Cima
- Ilija Vrljić, političar rodom iz Cima
- Stojan Vrljić, političar i ratni gradonačelnik Mostara rodom iz Cima
- Vlado Čuljak (Ađontić), poznati političar rodom iz Cima
- Zoran Krešić, novinar i voditelj rodom iz Cima
Susjedna naselja
Ilići, Bijeli Brijeg, Rudnik, Vihovići, Goranci
Literatura
- Tomo Anđelić, Glasnik Zemaljskog muzeja, Arheologija, nova serija, XXIX/1974, Sarajevo, 1976, 179 - 244. -Kasnoantička bazilika u Cimu kod Mostara
Reference
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 19. 10. 2015.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 10. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 10. 2015.
- ^ "Mostar nekad i sad", Beograd 1901. str. 16
- ^ "Arheološko područje kasnoantička bazilika". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 24. 8. 2017. Pristupljeno 13. 9. 2016.
Vanjski linkovi
- Zvanični sajt grada Mostara Arhivirano 21. 9. 2020. na Wayback Machine
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.