Aklan
| Aklan | |
| Provincija | |
| Država |  Filipini
|
|---|---|
| Regija | Zapadna Visayas |
| Graniči sa |  Antique  Capiz
|
| Rijeka | Aklan |
| Glavni grad | Kalibo |
| - Koordinate | 11°42′N 122°22′E / 11.700°N 122.367°E |
| Najviša tačka | |
| - Položaj | Nausang |
| - Nadmorska visina | 1.650 m |
| - Koordinate | 11°22′09″N 122°12′52″E / 11.36917°N 122.21444°E |
| Površina | 1,821,42 km2 |
| Stanovništvo | 574,823 (2015.) |
| Gustoća | 320 /km2 |
| Datum | 25. april 1956. |
| Poštanski broj | 5600–5616 |
| Pozivni broj | +63 (0)36 |
 | |
Aklan (Akean) (Aklanon izgovor: [ak'ɤan]) (aklanon: Probinsiya it Aklan; hiligajnonski: Kapuoran sang Aklan; filipinski: Lalawigan ng Aklan) je najmanja provincija na filipinskom otoku Panay u regiji Zapadna Visayas. Aklan se prostire na površini od 1.821,42 km², a broj stanovnika je 574.823 (stanje: 1. augusta 2015.) Glavni grad provincije je Kalibo. Provincija se nalazi na sjeverozapadnom dijelu otoka Panay, na jugozapadu graniči sa provincijom Antique i Capizom na istoku. Na sjeveru provincije je Sibujansko more i provincija Romblon sa nekoliko desetaka otoka.
Historija
Pretpostavlja se da je Aklan naseljen u 12. stoljeću doseljenicima sa Bornea, koji su bili predvođeni poglavicom Datu Dinagandan, trgujući sa okolnim otocima. Aklan je tako postao dio Kedatuana Madja-as. Negdje krajem 14. stoljeća, Datu Dinagandan, je premjestio sjedište i glavni grad na području današnjega Batana. Unuk Datu Kalantiawa i njegov nasljednik Datu Kalantiaw III, po predanjima i legendama, donio je niz zakonskih odredbi, danas poznatih pod imenom Kalantijev zakonik. Filipinski historičar William Henry Scott je opovrgnuo kao izmišljenu ovu teoriju o nastanku zakonika.[1][2][3][4] Ubrzo, 1437, godine završava vladavina dinastije Datu Kalantiaw, kada Datu Kalantiaw III. biva ubijen u borbi sa plemenima Datu Manduyog. Preuzimanjem vlasti Datu Manduyog, kao novi poglavica, premješta sjedište glavnog grada u Bakan (danas poznatiji kao Banga). Provincijom su dugo vladali pripadnici dinastije Datu Manduyog, sve do 1565. godine i osvajanja od strane španskog istraživača Miguela Lópeza de Legazpija, kada je čitav otok Panay pripoji Španskom kolonijalnom carstvu te provinciju nazvao El Río de Aclán. U to vrijeme sjedište poglavice Datu Kabanyag bilo je u Libacau. Za vrijeme Drugog svjetskog rata 1942. godine, otok zauzima Japanska carska vojska i drži ga sve do 1945. godine kada ga zajednički oslobađaju filipinske gerilske snage i američke vojne snage. Državnim proglasom br. 1414, potpisanim od filipinskog predsjednika Ramona Magsaysaya 25. aprila 1956. godine, Aklan se odvaja od provincije Capiz i postaje samostalna provincija.[5] Prvobitni gradovi i općini bili su: Altavas, Balete, Batan, Banga, Buruanga, Ibajay, Kalibo, Lezo, Libacao, Madalag, Malaiisch, Makato, Malinao, Nabas, Neues Washington, Numancia i Tangalan, koji su prije pripadali provinciji Capiz. Provincija je proglašena 8. novembra 1956. godine, a kao prvi guverner provincije proglašen je José Raz Menez, koji je na toj funkciji bio sve do 30. decembra 1959. godine. Prvi izabrani guverner bio je Godofredo P. Ramos i izabran je 1960. Nakon njegove ostavke i kandidiranja za filipinski kongres, funkciju je preuzeo viceguverner Virgilio S. Patricio. Nasljednik Patricia bio je od 1964. godine José B. Legaspi, koji je guverner bio od 1964-71. sa dva mandata.
Geografija
Provinciji Aklan, osim dijela otoka Panay, pripada i turističko odredište otok Boracay, koji se nalazi sjeverozapadno od otoka. Najviši vrh provincije je Nausang sa nadmorskom visinom od 1.650 m, a najduža rijeka je Aklan sa dužinom od 71 km. Provicija je geografski raznolika, obale su s bijelim pijeskom, brdovitim zaleđem i mangrovim šumama. Kroz provinciju protiče i rijeka Akean, koja zbog svojih brzaka jedinstveno izgleda.
Administrativna podjela
Aklan se sastoji od 17 općina, a upravno je u jednom zakonodavnom okrugu.
Stanovništvo
Šablon:Popis stanovništva (Filipini) Broj stanovnika u provinciji bio je po podacima popisa iz 2015. godine 574.823, što predstavlja gustoću stanovništva od 320 stanovnika/km²
Etničke grupe
Najzastupljenije etničke grupe u provinciji Aklan su Aklanon i Ati, poznati kao Negrito narod i manje poznata grupa Sulodi, koji žive u unutrašnjosti Panaya. Ostale grupe su: Hiligaynon, Karay i Capiznon.
Jezici
Najzastupljeniji jezici u provinciji su Akeanon (Aklanon Proper), Malaynon i Buruanganon. Većinski jezik je Akeanon, dok je Malaynon zastupljen u području oko Malaya i Buruanganon in Buruanga. Ostali regionalni jezici su: AtiKinaray i Capiznon.
Religija
Dominantna religija u provinciji je katoličanstvo, a velika se važnost pridaje proslavi Božića i Korizmi. Kršćanske ikone kao Sveto Dijete Cebúa (španski: Santo Niño de Cebú) su postale kuturni simboli ovih naroda. Animizam se prakticira uglavnom kod Ati naroda. Druga važnija religija je Filipinskoj nezavisnoj crkvi (Aglipayan), a opstale religije su Iglesia ni Cristo i islam.
Privreda
Saobraćaj
Vanjski linkovi
Reference
- ^ "The Fraudulent Code of Kalantiáw". Arhivirano s originala, 18. 6. 2007. Pristupljeno 9. 7. 2007.
- ^ Augusto V. de Viana (17. 9. 2006). "The Order of Kalantiaw? Haosiao!". The Sunday Times. Arhivirano s originala, 15. 9. 2007. Pristupljeno 9. 7. 2007. (archived from the original Arhivirano 10. 3. 2007. na Wayback Machine on 2007-09-15)
- ^ Scott, William Henry (1984). Prehispanic Source Materials for the study of Philippine History. New Day Publishers. str. 132–134. ISBN 971-10-0226-4. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Agoncillo, Teodoro C. (1990) [1960]. "History of the Filipino People" (8th izd.). Quezon City: Garotech Publishing: 26–28. ISBN 971-8711-06-6. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ "Republic Act No. 1414 - An Act to Create the Province of Aklan". Chan Robles Virtual Law Library. 25. 4. 1956. Pristupljeno 18. 3. 2016.
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.