ASEAN

Države članice ASEAN-a

Savez država jugoistočne Azije, poznatija po svojoj kratici ASEAN (od engl. Association of Southeast Asian Nations) je regionalna međunarodna organizacija država u jugoistočnoj Aziji, osnovana 1967. s ciljem razvoja međusobnih političkih, privrednih i kulturnih odnosa te promicanje regionalnog mira i stabilnosti. Zastava ove zajednice predstavlja najvažnije boje sa zastava svojih zemalja članica.[1]

Sjedište Sekretarijata ASEAN-a je u Jakarti, Indonezija. ASEAN (britanski /ˈæsiæn/ ASS-ee-an, američki /ˈɑːsiɑːn, ˈɑːzi-/ AH-see-ahn, AH-zee-an),[2][3] zvanično Udruženje nacija jugoistočne Azije,[4] je politička i ekonomska unija 10 država članica u Jugoistočna Azija, koja promoviše međuvladinu saradnju i olakšava ekonomsku, političku, bezbjednosnu, vojnu, obrazovnu i sociokulturnu integraciju između svojih članica i zemalja azijsko-pacifičkog regiona. Unija ima ukupnu površinu od 4.522.518 km2 i procijenjena ukupna populacija od oko 668 miliona.

Primarni cilj ASEAN-a bio je ubrzanje ekonomskog rasta i kroz to društveni napredak i kulturni razvoj. Sekundarni cilj je bio promoviranje regionalnog mira i stabilnosti zasnovane na vladavini prava i principima Povelje UN-a. Uz neke od najbrže rastućih ekonomija u svijetu, ASEAN je proširio svoje ciljeve izvan ekonomskih i društvenih sfera. Godine 2003. ASEAN je krenuo putem koji je sličan Evropskoj uniji (EU) pristankom na uspostavljanje zajednice ASEAN-a koja se sastoji od tri stuba: ASEAN-ove sigurnosne zajednice, ASEAN-ove ekonomske zajednice i ASEAN-ove društveno-kulturne zajednice. Deset stabljika riže u zastavi i oznakama ASEAN-a predstavlja deset zemalja jugoistočne Azije povezanih zajedno u solidarnosti.

ASEAN redovno angažuje druge zemlje u azijsko-pacifičkom regionu i šire. Glavni partner UN-a, SCO- a, PA, GCC-a, MERCOSUR-a, CELAC-a i ECO-a,[5] ASEAN održava globalnu mrežu saveza i partnera u dijalogu i mnogi ga smatraju globalnom moćnom centrom,[6][7] centralnom unija za saradnju u Aziji i Pacifiku, i istaknuta i uticajna organizacija. Uključen je u brojne međunarodne poslove i domaćin je diplomatskih misija širom svijeta.[8][9][10][11] Uspjeh organizacije postao je pokretačka snaga nekih od najvećih trgovinskih blokova u historiji, uključujući APEC i RCEP .[12][13][14][15][16][17]

ASEAN-u je prethodila organizacija formirana 31. jula 1961. pod nazivom Udruženje jugoistočne Azije (ASA), grupa koju su činili Tajland, Filipini i Federacija Malaje.[18][19] ASEAN je osnovan 8. augusta 1967, kada su ministri vanjskih poslova pet zemalja: Indonezije, Malezije, Filipina, Singapura i Tajlanda potpisali Deklaraciju ASEAN-a.[20] Kao što je navedeno u Deklaraciji, ciljevi i svrha ASEAN-a su ubrzavanje ekonomskog rasta, društvenog napretka i kulturnog razvoja u regiji, promicanje regionalnog mira, saradnje i uzajamne pomoći u pitanjima od zajedničkog interesa, pružanje pomoći jedni drugima u vidu objekata za obuku i istraživanje, da sarađuju radi boljeg korištenja poljoprivrede i industrije za podizanje životnog standarda ljudi, da promovišu studije jugoistočne Azije i da održavaju blisku, korisnu saradnju sa postojećim međunarodnim organizacijama sa sličnim ciljevima i svrhama.[21][22]

Države članice

Demografija

Do 2022, populacija ASEAN-a iznosila je oko 671 milion ljudi.[23] U ASEAN-u je 2022. 54,3 miliona djece bilo uzrasta od 0 do 4 godine i 50,3 miliona preko 65 godina starosti. To odgovara 8,1% i 7,5% ukupne populacije ASEAN-a. Rast stanovništva u regionu iznosi 1,2% godišnje. Malezija ima najniži rast sa 0,4% godišnje, a Brunej najviši sa 3,6% godišnje. ASEAN-ov odnos polova je 0,998 muškaraca po ženi, sa 335,4 miliona muškaraca i 334,7 miliona žena.

Urbanizacija

Urbano područje, izgrađeno područje ili urbana aglomeracija je ljudsko naselje sa velikom gustoćom naseljenosti i infrastrukturom izgrađenog okruženja. Urbana područja nastaju urbanizacijom, a istraživači ih kategorišu kao gradove, naselja, konurbacije ili predgrađa. 20 najvećih gradskih područja unutar ASEAN-a su sljedeći.

Gradsko jezgro Populacija Površina

(km2)

Država Podaci iz godine
Jakarta 31.673.824 7.076,3 Indonezija 2020[24][25]
Hồ Chí Minh 21.281.639 30.595,0 Vijetnam 2019[26]
Hanoi 19.980.000 24.314,7 Vijetnam 2019[26]
Manila 13.484.462 619,6 Filipini 2020
Bangkok 10.696.258 7.700,0 Tajland 2020[27]
Surabaya 9.924.509 6.310,0 Indonezija 2020[24][25]
Bandung 8.790.308 3.500,3 Indonezija 2020[24][25]
Kuala Lumpur 8.455.029 8.347,0 Malezija 2020[28]
Yangon 7.360.703 10.276,7 Vijetnam 2014[29]
Semarang 6.009.982 4.795,9 Indonezija 2020[24][25]
Singapur 5.685.807 734,3 Vijetnam 2020[30]
Da Nang 5.622.814 26.640,3 Vijetnam 2019[26]
Medan 4.756.863 3.189,2 Indonezija 2020[24][25]
Davao 3.339.284 6.492,8 Filipini 2020
Cebu 3.165.799 1.062,8 Filipini 2020
George Town 2.844.214 3.758,8 Malezija 2020[28]
Makassar 2.725.951 2.666,6 Indonezija 2020[24][25]
Palembang 2.634.501 9.886,6 Indonezija 2020[24][25]
Phnom Penh 2.506.123 679,0 Kambodža 2019[31]
Yogyakarta 2.485.163 1.118,2 Indonezija 2020[24][25]

Globalni uticaj i prijem

Mnogi smatraju da je ASEAN među najutjecajnijim svjetskim organizacijama i globalni moćnik.[6][7] Organizacija igra istaknutu ulogu u regionalnoj i međunarodnoj diplomatiji, politici, sigurnosti, ekonomiji i trgovini.[32][33][34][35][36][37][38][39][40][41][42]  Zona slobodne trgovine ASEAN-a također je jedna od najvećih i najvažnijih područja slobodne trgovine u svijetu, i zajedno sa svojom mrežom partnera u dijalogu, pokretala je neke od najvećih svjetskih multilateralnih foruma i blokova, uključujući APEC, EAS i RCEP .[40][41][43][44][45][46]  Budući da je jedan od vodećih svjetskih političkih, ekonomskih i sigurnosnih sastanaka, samit ASEAN -a služi kao istaknuta regionalna (Azija) i međunarodna (svjetska) konferencija, sa svjetskim liderima koji prisustvuju njegovim povezanim samitima i sastancima kako bi razgovarali o različitim problemima i globalna pitanja, jačanje saradnje i donošenje odluka.[47][48]

Bilješke

Reference

  1. ^ Frederick, Robert (2008). Zastave svijeta. Zagreb. ISBN 953-7612-08-5 Provjerite vrijednost parametra |isbn=: checksum (pomoć).
  2. ^ "How do you say ASEAN?". Voice of America Pronunciation Guide. VOA. Arhivirano s originala, 26. 7. 2020. Pristupljeno 31. 1. 2020.
  3. ^ "NLS/BPH: Other Writings, The ABC Book, A Pronunciation Guide". Library of Congress. 8. 5. 2006. Arhivirano s originala, 12. 1. 2009. Pristupljeno 12. 1. 2009.
  4. ^ "Overview". ASEAN. Association of Southeast Asian Nations. Arhivirano s originala, 17. 2. 2015. Pristupljeno 15. 2. 2015.
  5. ^ "International/Regional Organisation". ASEAN.
  6. ^ a b "This is why ASEAN needs a common visa". World Economic Forum. Arhivirano s originala, 25. 6. 2019. Pristupljeno 18. 3. 2018.
  7. ^ a b "ASEAN bloc must be tapped". www.theaustralian.com.au. Arhivirano s originala, 24. 4. 2020. Pristupljeno 18. 3. 2018.
  8. ^ "Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) | Treaties & Regimes | NTI". www.nti.org. Arhivirano s originala, 13. 4. 2019. Pristupljeno 3. 3. 2018.
  9. ^ "ASEAN-UN Partnership". Asia-Pacific Regional Coordination Mechanism. 20. 12. 2016. Arhivirano s originala, 12. 10. 2018. Pristupljeno 7. 12. 2017.
  10. ^ "An Overview of ASEAN-United Nations Cooperation - ASEAN - ONE VISION ONE IDENTITY ONE COMMUNITY". Arhivirano s originala, 30. 9. 2020. Pristupljeno 28. 4. 2017.
  11. ^ "Intergovernmental Organizations". www.un.org. Arhivirano s originala, 23. 5. 2017. Pristupljeno 28. 4. 2017.
  12. ^ "A trade pact nearly 10 years in the making: 5 things to know about RCEP | the Straits Times". 15. 11. 2020. Arhivirano s originala, 15. 11. 2020. Pristupljeno 7. 1. 2023.
  13. ^ "India stays away from RCEP talks in Bali".
  14. ^ "PECC - Back to Canberra: Founding APEC".
  15. ^ "What is ASEAN?".
  16. ^ "Beating the Odds: How ASEAN Helped Southeast Asia Succeed". 15. 3. 2020.
  17. ^ "ASEAN: An Unexpected Success Story". 16. 5. 2018.
  18. ^ Tarling, Nicholas (1999). The Cambridge History of Southeast Asia: Volume 2, Part 2, From World War II to the Present (jezik: engleski). Cambridge University Press. str. 287. ISBN 978-0-521-66372-4. Pristupljeno 7. 1. 2021.
  19. ^ Ooi, Keat Gin (2004). Southeast Asia: A Historical Encyclopedia, from Angkor Wat to East Timor (jezik: engleski). ABC-CLIO. str. 186. ISBN 978-1-57607-770-2. Pristupljeno 7. 1. 2021.
  20. ^ Liow, Joseph; Leifer, Michael (20. 11. 2014). Dictionary of the Modern Politics of Southeast Asia (jezik: engleski). Routledge. str. 82–85. ISBN 978-1-317-62233-8. Pristupljeno 7. 1. 2021.
  21. ^ "The Asean Declaration (Bangkok Declaration) Bangkok, 8 August 1967". ASEAN. Arhivirano s originala, 11. 2. 2015. Pristupljeno 17. 6. 2015.
  22. ^ "Overview". asean.org. ASEAN. Arhivirano s originala, 17. 2. 2015. Pristupljeno 7. 2. 2015.
  23. ^ "ASEAN Statistical Yearbook 2023" Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć) (PDF). aseanstats.org. ASEANstats. Pristupljeno 5. 11. 2024.
  24. ^ a b c d e f g h Badan Pusat Statistik, Jakarta, 2021.
  25. ^ a b c d e f g h "Hasil Sensus Penduduk 2020" (PDF) (jezik: indonezijski). Statistics Indonesia. 21. 1. 2021. str. 9. Arhivirano (PDF) s originala, 22. 1. 2021. Pristupljeno 21. 1. 2021.
  26. ^ a b c "COMPLETED RESULTS OF THE 2019 VIET NAM POPULATION AND HOUSING CENSUS" (PDF). General Statistics Office of Vietnam. 2020.
  27. ^ "รายงานสถิติจำนวนประชากรและบ้านประจำปี พ.ศ.2563" [Statistics, population and house statistics for the year 2020]. Registration Office Department of the Interior, Ministry of the Interior (jezik: tajlandski). 31. 12. 2020. Pristupljeno 27. 5. 2021.
  28. ^ a b "Workbook: MyCenDash(English)". tableau.dosm.gov.my. Pristupljeno 19. 10. 2023.
  29. ^ Census Report. The 2014 Myanmar Population and Housing Census. 2. Naypyitaw: Ministry of Immigration and Population. maj 2015. str. 17.
  30. ^ "Population". Department of Statistics Singapore. Arhivirano s originala, 8. 12. 2024. Pristupljeno 5. 11. 2024.
  31. ^ "General Population Census of the Kingdom of Cambodia 2019 – Final Results" (PDF). National Institute of Statistics. Ministry of Planning. 26. 1. 2021. Pristupljeno 26. 1. 2021.
  32. ^ Lee, Sze Ming (5. 7. 2018). "ASEAN in the Changing Asia Pacific Security Order". Arhivirano s originala, 30. 9. 2020. Pristupljeno 17. 9. 2018.
  33. ^ Haas, Michael (1997). "Asean's Pivotal Role in Asian-Pacific Regional Cooperation". Global Governance. 3 (3): 329–348. doi:10.1163/19426720-00303009. JSTOR 27800175.
  34. ^ "World leaders praised the Philippines on how it hosted the ASEAN Summit". untvweb.com. UNTV News. Arhivirano s originala, 15. 6. 2018. Pristupljeno 7. 12. 2017.
  35. ^ "The World to Come: ASEAN's Political and Economic Prospects in the New Century". asean.org. Arhivirano s originala, 30. 9. 2020. Pristupljeno 29. 11. 2018.
  36. ^ "Singapore Institute of International Affairs | A think tank for thinking people". siiaonline.org. Arhivirano s originala, 2. 12. 2017. Pristupljeno 26. 11. 2017.
  37. ^ "What Are the Opportunities for ASEAN?". Yale Insights. 14. 7. 2017. Arhivirano s originala, 30. 9. 2020. Pristupljeno 17. 9. 2018.
  38. ^ "ASEAN, an important regional and global partner". VOV.vn. 5. 8. 2017. Arhivirano s originala, 7. 10. 2017. Pristupljeno 17. 9. 2018.
  39. ^ "ASEAN's rise in the global economy". World Economic Forum. Arhivirano s originala, 30. 9. 2020. Pristupljeno 17. 9. 2018.
  40. ^ a b Elek, Andrew (30. 9. 2005). "The Evolution of PECC: The First 25 Years, chapter 5: Back to Canberra: Founding APEC". Arhivirano s originala, 29. 3. 2016. Pristupljeno 16. 9. 2018.
  41. ^ a b "India at the East Asia Summit". mea.gov.in. Ministry of External Affairs, India. august 2018. Arhivirano s originala, 23. 2. 2019. Pristupljeno 21. 2. 2019.
  42. ^ "Conclusion for RCEP". channelnewsasia.com. Arhivirano s originala, 16. 9. 2018. Pristupljeno 16. 9. 2018.
  43. ^ "Trade agreements are in ASEAN's best interests". EastAsiaForum.org. 6. 2. 2016. Arhivirano s originala, 9. 3. 2019. Pristupljeno 17. 9. 2018.
  44. ^ Devare, Sudhir. "ASEAN's role in Asia Pacific: In the driver's seat or just a back-seat driver?". smu.edu.sg. Singapore Management University. Arhivirano s originala, 17. 9. 2018. Pristupljeno 17. 9. 2018.
  45. ^ "History". apec.org. Arhivirano s originala, 4. 3. 2019. Pristupljeno 17. 9. 2018.
  46. ^ "Understanding ASEAN free trade agreements". aseanbriefing.com. Arhivirano s originala, 27. 1. 2019. Pristupljeno 16. 9. 2018.
  47. ^ Hew, Denis (2005). Roadmap to an Asean Economic Community. Institute of Southeast Asian Studies. ISBN 978-981-230-347-9.
  48. ^ "World leaders in Manila: Key events at ASEAN". The Philippine Star. Arhivirano s originala, 1. 12. 2017. Pristupljeno 5. 3. 2018.

Dodatna literatura

Bibliotečki resursi about
ASEAN

Vanjski linkovi


Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: ASEAN

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.