Zoospora

Heterokontna zoospora Saprolegnia sa naborima i bičevima.

Zoospore su pokretne bespolne spore koje za kretanje koriste bičeve. Nazivaju se i kao rojevite spore, koje, za razmnožavanje, stvaraju neki protisti, bakterije i gljive.

Diverzitet

Tipovi sa bičem

Zoospore mogu imati jedan ili više različitih tipova bičeva: izuvijanih nabora (šljokica) ili ukrasne (dekorativne) i trepavičaste, u raznim kombinacijama.

  • Nabrane ili straminipilozne imaju bočne filamente poznate kao mastigoneme, okomite na glavnu os koja omogućava veće površine za poremećaja medija, što mu daje svojstvo kormila, tj. služi za upravljanje.
  • Trepavičasti bičevi su ravni, kako bi pokretali zoospore kroz medij. Tu je i „difolt“ (zadana) zoospore, koje samo pokreću „trepavičaste“ bičeve.

I šljokice i „trepacičaste“ flagele rade se u sinusoidnom pokretanju talasa, ali kada su obje prisutne, prve će djelovati u suprotnom smjeru od trepavičastih, kako bi dobile dvije osi kontrole nad kretanjem.

Morfološki tipovi

Slika 1: Tipovi zoospora; strelica označava pravac kretanja.

Kod eukariota postoje četiri glavna tipa zoospora,[1] ilustriranih na slici 1, desno:

  1. Opisthokonta – Stražnja trepavičasta flagela, karakteristična za Chytridiomycota i predloženu objedinjujuću osobinu Opisthokonta, veliki kladus eukariota, koji sadrži životinje i gljive. U većini njih nalazi se jedan zadnji bič (1a), ali u Neocallimastigales ima ih i do 16 (1b).
  2. Anisokonta – Dvobičaste zoospore sa dva biča nejednake dužine (1c). Nalaze kod nekihMyxomycota i Plasmodiophoromycota.
  3. Zoospore s jednim prednjim flagelom (1d) tipa limete, karakteristične su za Hyphochytriomycetes.
  4. Zoospore sa jedinim prednjim bičem (1d) šljokičastog tipa, karakteristične su za Hyphochytriomycetes.
  5. Heterokonta – Dvobičaste zoospore (1e, f) s trepavičastim (glatki) i naboranim tipom (fini izrasline zvane mastigoneme) imaju flagele pričvršćena sprijeda ili bočno. Ove zoospore su karakteristične za Oomycota i ostale Heterokonta .

Zoosporangija

Zoosporangija je bespolna struktura (sporangija) u kojoj se, kod biljaka i gljiva, razvijaju spore ili kod protista (kao kod Oomycota)

Također pogledajte

Vanjski linkovi

  1. ^ Webster, John; Weber, Roland (2007). Introduction to Fungi (3rd izd.). Cambridge: Cambridge University Press. str. 23–24. ISBN 9780521014830.

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.