Srez

Srezovi Kraljevine Srbije 1914.

Srez jest bivši naziv za drugi nivo administrativno-teritorijalne i samoupravne jedinice. Naziv se koristio u Kneževini Srbiji i Kraljevini Srbiji, a zatim u Kraljevini Jugoslaviji i kasnije u FNR Jugoslaviji. U strukturi državne uprave, srezovi su bili niže jedinice od okruga ili oblasti, a više od bivših općina. U praksi, svaki srez je obuhvatao jedan grad sa okolnim selima. Na čelu sreza bio je sreski načelnik, koji je bio predstavnik državne uprave u srezu.[1][2]

Historija

Srezovi su u Kneževini Srbiji uvedeni nakon sprovođenja niza administrativnih reformi (1830-1835). Tada su ustanovljeni: srezovi (umjesto dotadašnjih knežina, odnosno kapetanija) i okruzi (umjesto dotadašnjih nahija).[3] Nakon osvajanja i pruključenja južnih oblasti (1878), srezovi su ustanovljeni i na tim područjima. Isti položaj u administrativnoj strukturi srezovi su zadržali i u Kraljevini Srbiji, a nakon osvajanja i priključenja Stare Srbije (1912), ustanovljeni su i na tim područjima.[4]

Jugoslavija

Nakon stvaranja Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije (1918), srezovi su zadržani u administrativnoj strukturi istočnih pokrajina, dok su teritorijalne jedinice istog nivoa uprave u zapadnim oblastma nazivane kotarima.[3] Isti položaj srezovi su zadržali i u FNR Jugoslaviji (1945-1963), a potom se tokom narednih godina pristupilo njihovom postepenom ukidanju u SFR Jugoslaviji.

Srbija

Podjela Narodne Republike Srbije na srezove i oblasti 1950.

Na području NR Srbije, srezovi su nakon oslobođenja (1944) nastavili da postoje u strukturi nove vlasti, prvo u okviru okruga, a potom u sastavu oblasti.[3] Novim zakonom iz 1947, pored dotadašnjih srezova ustanovljeni su i gradovi, kao nova kategorija u koju je svrstano tridesetak najvećih mesta u Srbiji, dok je preostali dio teritorije ostao podeljen na srezove.[5] Novom administrativnom reformom iz 1952, broj gradova je sveden na sedam (Beograd, Zrenjanin, Kragujevac, Niš, Novi Sad, Priština, Subotica), dok je sav preostali dio teritorije ostao podijeljen na srezove.[6] Upravnom reformom iz 1955. izvršeno je ukrupnjivanje administrativnih jedinica, uz potpuno ukidanje gradova, čime je cjelokupna teritorija Srbije podijeljena na 42 velika sreza.[5] Proces postepenog ukidanja srezova u Srbiji započeo je 1959, kada su ukinuti srezovi na području Autonomne kosovsko-metohijske oblasti.[7] Potom su 1965. ukinuti na području Autonomne Pokrajine Vojvodine,[8] a zatim (tokom 1966) i na središnjem području SR Srbije.[9]

Crna Gora

Srezovi i općine u NR Crnoj Gori 1955.

Na području NR Crne Gore, takođe su postojali srezovi, ali njihov broj je putem ukrupnjivanja postepeno smanjivan, od 17 (1945), na 14 (1946), a zatim na 13 (1947), odnosno 11 (1952) i najzad na 5 (1955). Potpuno ukidanje srezova sprovedeno je u Crnoj Gori početkom 1958.[10]

Bosna i Hercegovina

Područja srezova i općina u NR Bosni i Hercegovini 1955.

Na području Bosne i Hercegovine također su za vrijeme Kraljevine Jugoslavije postojali srezovi, kao niže administrativne jedinice u odnosu na oblasti i potonje banovine. Nakon 1945, izvršena je nova administrativna podjela BiH na srezove, koji su bili u sastavu okruga i potonjih oblasti. Između 1953. i 1955. (kada je uveden novi zakon o općinama i srezove) 880 mjesnih narodnih odbora transformisano je u 363 općine, dok je broj srezova smanjen na 15: Banja Luka, Bihać, Brčko, Derventa, Doboj, Goražde, Jajce, Livno, Mostar, Prijedor, Sarajevo, Trebinje, Tuzla, Zenica i Zvornik.[11][12][13] Godine 1957. ukinuta su 3 kotara (Derventa, Trebinje i Zvornik) i pripojena susjednim srezovima.[14] Tokom narednih godina, izvršeno je dalje ukrupnjivanje srezova, tako da je njihov broj smanjen na šest. Posebnim "Ustavnim zakonom o ukidanju srezova", od 27. aprila 1966, ukinuti su srezovi u BiH.[15]

Ostali srezovi

Pored upravnih srezova, postojali su i katastarski srezovi, kao posebna kategorija koja se koristi pri katastarskom klasifikovanju zemljišta. U okviru prosvjetnog sistema, postojali su i školski srezovi, na čelu sa nadzornicima, koji su bili nadležni za nadgledanje rada lokalnih škola, a teritorijalni opseg školskih srezova nije se uvijek poklapao sa područjima upravnih srezova. Takođe su postojali i izborni srezovi, koji su formirani u sklopu sprovođenja izbora i predstavljali su izborne jedinice, čija se područja nisu uvijek poklapala sa teritorijama upravnih srezova.

U komparativnom kontekstu, srezovi su bili slični administrativno-terititorijalnim jednicama istog nivoa u drugim državama, kao što su nekadašnji kotari u Austro-Ugarskoj i zapadnim pokrajinama Kraljevine SHS, odnosno nekadašnji ujezdi (rus. уезд) u carskoj Rusiji.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Ljušić 2001.
  2. ^ Dimić 2001.
  3. ^ a b c Ginić 1955.
  4. ^ Jagodić 2010.
  5. ^ a b Закон о административно-територијалној подели Народне Републике Србије (Службени гласник НР Србије, бр. 17/1947)
  6. ^ Закон о подели територије Народне Републике Србије на општине, градове и срезове (Службени гласник НР Србије, бр. 15/1952)
  7. ^ Zakon o ukidanju srezova u Autonomnoj kosovsko-metohiskoj oblasti (Službeni glasnik NR Srbije, br. 50/1959)
  8. ^ Ustavni zakon o ukidanju srezova u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini (Službeni glasnik SR Srbije, br. 7/1965)
  9. ^ Ustavni zakon o ukidanju srezova u Socijalističkoj Republici Srbiji (Službeni glasnik SR Srbije, br. 53/1966)
  10. ^ Zakon o ukidanju srezova u Narodnoj Republici Crnoj Gori (Službeni list NR Crne Gore, br. 27/1957)
  11. ^ Službeni list Bosne i Hercegovine, 17/1955
  12. ^ Službeni list Bosne i Hercegovine, 23/1958
  13. ^ Mardešić, Petar; Dugački, Zvonimir; Zoričić, Josip. Geografski atlas i statističko–geografski pregled svijeta, V. prošireno izdanje, 'Seljačka sloga', Zagreb, 1956., str. 40. i 41.
  14. ^ Mirko, Pejanović (2014). "Društveno-istorijski razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini U XX stoljeću". Pregled (3): 27–70.
  15. ^ Službeni list Bosne i Hercegovine, 22/1966

Literatura

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.