Solingen

Solingen
Grad
Tipična kuća u Solingenu
Tipična kuća u Solingenu
Službeni grb Solingen
Grb
Država Njemačka
Pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija
Vlada
 • NačelnikNorbert Feith (CDU)
Površina
 • Ukupno8.945 km2
Nadmorska visina53 m
 • GustoćaGreška izraza: Neočekivani / operator /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj42601-42719
Pozivni broj+49 0212
Veb-sajtwww.solingen.de

Solingen je grad u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija u Njemačkoj. Prema popisu iz 2005. godine grad broj 162.685 stanovnika.

Solingen je poznat kao "grad oštrica" zbog svoje duge historije kao sjedište više proizvođača skupocjenih mačeva, noževa, makaza kao i brijača. Jedan od najvećih proizvođača brijača Wilkinson ima svoje sjedište u Solingenu.[1]

Historija

Srednji vijek

Solingen se prvi put spominje 1067. godine u zapisu jednog hroničara, koji je područje nazvao „Solonchon“. Rane varijante imena uključuju „Solengen“, „Solungen“ i „Soleggen“, iako se čini da je savremeni naziv u upotrebi od kraja 14. i početka 15. stoljeća.[2]

U okolini grada pronađene su talionice kovača stare više od 2.000 godina, što je dodatno doprinijelo ugledu Solingena kao kovačkog centra sjeverne Evrope. Mačevi iz Solingena pronalaženi su i na područjima anglosaksonskih kraljevstava na Britanskim ostrvima. Kvalitet oružja proizvedenog u Solingenu bio je visoko cijenjen širom sjeverne Evrope, a proizvodi su se trgovali širom evropskog kontinenta. Solingen je i danas poznat kao njemački centar za proizvodnju noževa. Stoljećima je bio malo selo, ali je u 15. stoljeću postao utvrđeni grad.[1]

Tridesetogodišnji rat

Nakon što je bio pogođen kugom, tokom koje je između 1614. i 1619. godine umrlo oko 1.800 ljudi, Solingen je tokom Tridesetogodišnjeg rata bio poprište teških borbi. Grad je više puta napadan i pljačkan, a dvorac Burg je uništen.[2]

Novi vijek

Početkom 20. stoljeća, glavne industrijske grane u Ohligsu bile su proizvodnja pribora za jelo i metalne robe, uz postojanje ljevaonica željeza i mlinova za brašno. Ostale industrije uključivale su pivarstvo, bojenje, tkanje i proizvodnju cigle. Godine 1929. Ohligs, smješten u Pruskoj Rajnskoj provinciji, 27 kilometara sjeverno od Kelna željeznicom, postao je dio Solingena.[2]

Tokom Drugog svjetskog rata, Stari grad je potpuno uništen u savezničkom bombardovanju Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF) 1944. godine; poginulo je oko 1.800 ljudi, a više od 1.500 je ranjeno.Zbog toga se u centru grada danas nalazi vrlo malo objekata iz perioda prije rata.[1]

Od 1945. do 1949. godine Solingen je bio dio britanske okupacione zone. Obnova Starog grada započela je 1949. godine. Novoizgrađena protestantska crkva u Fronhofu posvećena je 1954. godine, dok su porušeni tornjevi katoličke crkve sv. Klemensa obnovljeni u drugačijem arhitektonskom stilu. Do kraja 1970-ih godina broj stanovnika grada porastao je zahvaljujući izgradnji brojnih novih stambenih naselja u svim dijelovima grada. Infrastruktura se također razvijala, otvaranjem pozorišta i koncertne dvorane 1963. godine te izgradnjom brze ceste Viehbachtalstraße kroz grad krajem 1970-ih. Godine 1975. grad se dodatno proširio pripajanjem ranije nezavisnog grada Burg an der Wupper.[3]

Godine 1993. Solingen je dospio u međunarodne vijesti zbog podmetnutog požara koji su izvršili desničarski ekstremisti, pri čemu je stradalo pet djevojaka i žena turskog porijekla. Nakon napada uslijedili su protesti i neredi u gradu.[3]

Od početka novog milenija, „Klingenstadt“ (Grad oštrica) prolazi kroz opsežnu transformaciju zahvaljujući projektima urbanog razvoja kao što su Regionale 2006 i City 2013. Izgrađena je nova biciklistička staza Korkenzieherstraße, a rušenje hotela Turmhotel i nekadašnje trgovačke pasaže Karstadt omogućilo je izgradnju novog trgovačkog centra na Neumarktu u Solingen-Mitte. Nakon zatvaranja stare glavne željezničke stanice u Solingen-Mitte, stanica Ohligs je 10. decembra 2006. godine zvanično proglašena novom glavnom stanicom Solingena od strane Deutsche Bahn AG.[3]

Dana 23. augusta 2024. godine, tokom obilježavanja 650. godišnjice osnivanja grada, dogodio se teroristički napad povezan s Islamskom državom, u kojem je napadač nožem ranio jedanaest osoba, a tri su izgubile život. Bio je to prvi napad za koji je Islamska država preuzela odgovornost nakon napada kamionom na Breitscheidplatz u Berlinu 2016. godine.[4]

Geografija

Solingen se nalazi jugozapadno od Wuppertala u području Bergisches Land. Grad ima površinu od 89,45 kvadratnih kilometara, od čega se približno 50% koristi za poljoprivredu, hortikulturu ili šumarstvo. Granica grada duga je 62 kilometra, a dimenzije grada iznose 15,6 kilometara u smjeru istok–zapad i 11,7 kilometara u smjeru sjever–jug. Rijeka Wupper, desna pritoka Rajne, protiče kroz grad u dužini od 26 kilometara. Najviša tačka grada, na 276 metara, nalazi se u sjevernom gradskom okrugu Gräfrath kod Svjetlosnog tornja (ranije vodotornja), dok je najniža tačka, na 53 metra, smještena na jugozapadu grada.[5]

Susjedni gradovi i općine

Sljedeći gradovi i općine graniče sa Solingenom, počevši od sjeveroistoka i krećući se u smjeru kazaljke na satu oko grada:[1]

  • Wuppertal (samostalni gradski okrug)
  • Remscheid (samostalni gradski okrug)
  • Wermelskirchen (u okviru okruga Rheinisch-Bergischer)
  • Leichlingen (Rheinisch-Bergischer okrug)
  • Langenfeld (u okviru okruga Mettmann)
  • Hilden (Mettmann)
  • Haan (Mettmann)

Gradska uprava

Solingen se trenutno sastoji od pet Stadtbezirke, odnosno gradskih općina (okruga). Svaka gradska općina ima općinsko vijeće sa 13 ili 15 predstavnika (Bezirksvertreter), koje stanovnici biraju svake četiri godine. Općinska vijeća nadležna su za mnoge važne administrativne poslove na području svojih općina.[1]

Pet gradskih općina:

  • Gräfrath
  • Wald (Solingen)
  • (Solingen-)Mitte
  • Ohligs/Aufderhöhe/Merscheid
  • Höhscheid/Burg

Općine Ohligs/Aufderhöhe/Merscheid i Höhscheid/Burg podijeljene su na dijelove (Stadtteile) koji su nekada bili zasebni gradovi i i dalje služe kao statističke i planske jedinice, ali više nemaju samoupravu.[1]

Grad se dalje sastoji od brojnih naselja s vlastitim nazivima, iako često nemaju jasno određene granice:[1]

  • Aufderhöhe: Aufderbech, Börkhaus, Gosse, Horn, Holzhof, Josefstal, Landwehr, Löhdorf, Pohligsfeld, Riefnacken, Rupelrath, Siebels, Steinendorf, Ufer, Wiefeldick
  • Burg: Angerscheid, Höhrath
  • Gräfrath: Central, Flachsberg, Flockertsholz, Focher Dahl, Fürkeltrath, Heide, Ketzberg, Külf, Nümmen, Piepersberg, Rathland, Schieten, Zum Holz
  • Höhscheid: Balkhausen, Bünkenberg, Dorperhof, Friedrichstal, Fürkelt, Glüder, Grünewald, Haasenmühle, Hästen, Katternberg, Kohlsberg, Meiswinkel, Nacken, Pfaffenberg, Pilghausen, Rölscheid, Rüden, Schaberg, Schlicken, Unnersberg, Weeg, Widdert, Wippe
  • Merscheid: Büschberg, Dahl, Dingshaus, Fürk, Fürker Irlen, Gönrath, Hübben, Hoffnung, Limminghofen, Scheuren, Schmalzgrube
  • Mitte: Entenpfuhl, Eick, Grunenburg, Hasseldelle, Kannenhof, Kohlfurth, Krahenhöhe, Mangenberg, Meigen, Müngsten, Papiermühle, Scheidt, Schlagbaum, Schrodtberg, Stöcken, Stockdum, Theegarten, Vorspel, Windfeln
  • Ohligs: Brabant, Broßhaus, Buschfeld, Caspersbroich, Deusberg, Engelsberger Hof, Hackhausen, Keusenhof, Mankhaus, Maubes, Monhofer Feld, Poschheide, Scharrenberg, Schnittert, Suppenheide, Unterland, Wilzhaus, Verlach
  • Wald: Bavert, Demmeltrath, Eschbach, Eigen, Fuhr, Garzenhaus, Itter, Kotzert, Lochbachtal, Rolsberg, Vogelsang, Weyer

Stanovništvo

Privreda

Vanjski linkovi

Reference

  1. ^ a b c d e f g "Stadt Solingen | Portal Rheinische Geschichte". www.rheinische-geschichte.lvr.de (jezik: njemački). Pristupljeno 3. 2. 2026.
  2. ^ a b c "Solingen - Geschichte einer Stadt 3 Bände. by ROSENTHAL, Heinz.: (1969) | Antiquariat Dorner". www.abebooks.co.uk (jezik: engleski). Pristupljeno 3. 2. 2026.
  3. ^ a b c "Geschichte der Klingenstadt Solingen | Wissenswertes". Messervertrieb Rottner (jezik: njemački). Pristupljeno 3. 2. 2026.
  4. ^ NDR, Manuel Bewarder, WDR/NDR, und Amir Mussawy. "Solingen-Anschlag - Recherchen zeigen, wie sich Issa Al H. auf die Tat vorbereitete". tagesschau.de (jezik: njemački). Pristupljeno 3. 2. 2026.
  5. ^ "Rheinischer Städteatlas Solingen - Institut für Landeskunde und Regionalgeschichte". rheinische-landeskunde.lvr.de. Pristupljeno 3. 2. 2026.

Također pogledajte


Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Solingen

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.