Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Prizma je poliedar kome su dvije strane dva podudarna i paralelna mnogougla. Ti podudarni i paraleni mnogouglovi nazivaju se baze prizme.Baze prizme leže u dvije paralelne ravni. Ako su svi bočni bridovi normalni na bazu onda je prizma uspravna. Ona je pravilna ako su joj baze pravilni mnogougaonici.

Ako su baze paralelogrami onda se prizma naziva paralelopiped i ima šest strana. Specijalni slučajevi paralelopipeda su

• kvadar kome su baze pravougaonici
• kocka kome su baze kvadrati

Visina h prizme je dužina normale koja je spuštena iz bilo koje tačke jedne baze na ravan druge baze.

Zapremina prizme računa se po formuli

${\displaystyle V=Bh}$

Za kocku ona glasi V = a³

A za trostranu glasi

${\displaystyle V={\frac {a^{2}{\sqrt {3}}}{4}}H}$

Za kvadar V= abc ( c = h)

Zapremina prizme čija je osnova n-strani pravilan mnogougao sa dužinom stranice s je

$${\displaystyle V={\frac {n}{4}}hs^{2}\cot {\frac {\pi }{n}}.}$$

${\displaystyle P=2B+M}$

${\displaystyle B=a*a=a^{2}}$

M je omotač

Za kocku ona glasi P = 6 a².

Mala dijagonala ( dijagonala osnove) je ${\displaystyle d=a{\sqrt {2}}}$

Velika dijagonala je ${\displaystyle D=a{\sqrt {3}}}$ Površina dijagonalnog presjeka se računa po formuli

${\displaystyle P_{DP}=a^{2}{\sqrt {2}}}$

Za kvadar P= 2 (ab + ac + bc)

Mala dijagonala je ${\displaystyle d={\sqrt {a^{2}+b^{2}}}}$

Velika dijagonala je ${\displaystyle d={\sqrt {a^{2}+b^{2}+c^{2}}}}$

Dijagonalni presjek je pravougaonik površine ${\displaystyle P_{PD}=dc}$

A za trostranu glasi

${\displaystyle P=2a^{2}{\sqrt {3}}+3aH}$

Commons ima datoteke na temu: Prizma