Podvrsta

Hijerarhija osam glavnih taksonomskih rangova biološke klasifikacije.

Podvrsta ili subspecies (skr. subsp. ili ssp.), u biološkoj klasifikaciji je, ili taksonomski rang podređen vrsti, ili taksonomska jedinica u tom rangu. Podvrsta se ne može uočiti u pojjedinačno. Neka vrsta će biti prepoznata kao da nema podvrsta uopće ili dvije ili više (uključujući i izumrle), ali nikada nije samo jedna.[1][2][3]

Ukratko, podvrste su grupa istovrsnih organizama koji se međusobno razlikuju po prepoznatljivom kompleksu uočljivih fenotipskih svojstava, a koji se u prirodi ili u ropstvu, mogu međusobno oplođavati i imati fertilno potomstvo. Shodno tome, ako su povezane u populacije, takve grupe imaju i osobene genske fondove. Podvrsta je ustvari vrsta u nastajanju.[4][5][6][7]

Po Međunarodni kodeksu zoološke nomenklature, podvrsta je jedini taksonomski rang ispod vrsta koji se može imenovati. Po Međunarodnom kodeksu nomenklature za alge, gljive i biljke, mogu biti imenovani i drugi infraspecijski taksoni, kao što je varijetet. U bakteriologiji, postoje preporuke, ali ne i strogi zahtjevi za prepoznavanje drugih važnih infraspecijskih rangova.

Bengalski tigar (Panthera tigris tigris (Linnaeus), 1758) – Indijski potkontinent.
Sibirski tigar (Panthera tigris ssp. altaica) – druga podvrsta tigra.

Zainteresirani taksonomi odlučuju da li će prepoznati podvrstu ili ne. To je uobičajeni način na koji se odlučuje da li organizmi pripadaju različitim podvrstama iste vrste i provjeravaju da li su sposobni za međusobno ukrštanje i proizvodnju plodnog potomstva. Ako je potomstvo plodno to ukazuje na činjenicu da se u prirodi nisu ukrštali zbog geografske izolacije ili drugih činilaca. Razlike između podvrsta su obično manje od razlika među vrstama.

Nomenklatura

U zoologiji, Međunarodni kod zoološke nomenklature (International Code of Zoological Nomenclature, 4. izdanje, 1999) prihvata samo jedan rang ispod vrste, a to je podvrsta.[8] Druga grupiranja infraspecijskih entiteta nisu regulisana ovim standardom i u naučnoj zajednici se ne priznaju. Pošto Kodeks nema službeni status, mogu se opisivati visinske ili geografske kline ili soj križanci transgene životinje, itd. Dok je naučni naziv jedne vrste binomno obilježen, naučno ime podvrsta je troimeno i iza binomne oznake slijedi subspecijsko ime. Tigar ima binomno ime Panthera tigris, a sumatranski tigar je trinomen, kao naprimjer: Panthera tigris ssp. sumatrae.

Bosanskohercegovačke populacije medvjeda i vuka opisane su kao podvrste Ursus arctos ssp. bosniensis i Canis lupus ssp. kurjak, a kune bjelice - Martes foina ssp. bosniaca.

Dodatak (Anex) 10 Kodeksa postavlja neke preporuke u cilju podsticanja uniformnosti u opisivanju takvih taksona. Imena objavljena prije 1992. godine u rangu varijetet su uzeta da budu imena podvrste.[9]

U botanici, podvrsta je jedan od mnogih infraspecijskih rangova, kao varijetet, subvarijetet, forma. Subspecijskim kategorijama prethode odgovarajuće oznake, kao što su "subsp" ili "ssp". Naprimjer, lincura – Gentiana lutea ssp. symphiandra i vričak – Acinos alpinus ssp. dinaricus (endem Dinarida).

To znači da tada botaničko ime sadrži tri dijela, kao što je binomni naziv vrste i oznaka podvrste ili varijeteta.

Reference

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Judd, Walter S.; Campbell, Christopher S.; Kellogg, Elizabeth A.; Stevens, Peter F.; Donoghue, Michael J. (2007). Plant systematics: a phylogenetic approach. (1st ed. 1999, 2nd 2002) (3 izd.). Sinauer Associates. ISBN 0-87893-407-3. Pristupljeno 29. 1. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  3. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  4. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  5. ^ Mayr E. (1963). Animal species and evolution (1st ed.). Cambridge: Belknap Press of Harvard University Press.
  6. ^ Hadžiselimović R. (1986). Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6.
  7. ^ Dobzhansky T. (1970). Genetics of the evolutionary process. New York: Columbia. ISBN 0-231-02837-7.
  8. ^ "Index". International Code of Zoological Nomenclature. Fourth Edition. Natural History Museum, London|Natural History Museum.
  9. ^ http://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=icnb&part=A185. Chapter 3Rules of Nomenclature with Recommendations. National Center for Biotechnology Information.

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.