Opera buffa

Opera buffa (bosanski: "komična opera") je vrsta komične opere porijeklom iz Napulja iz sredine 18. vijeka. Njen razvoj dolazi od intermeca (intermezzi), sviranih u pauzama između činova u ozbiljnim operama. Radnje u opera buffa su usredsređene na dvije grupe likova: komična grupa muških i ženskih ličnosti i par (ili više parova) ljubavnika. Dijalog se pjeva. Opersko finale koje je obično dugo, formalno organizovan zaključak operskog čina, uključujući sve glavne ličnosti, razvijen je u operi buffa. Najranija opera buffa koja se i dalje redovno izvodi je "Služavka gospodarica" (ital. "La serva padrona") iz 1733. godine od Giovannija Battiste Pergolesija. Opera buffa je opšti naziv za bilo koju operetu, a razlikuje se od francuske "opéra-bouffe".[1] Ova vrsta opere je pisana na jeziku koji i obični ljudi mogu razumjeti.[2]

Nastanak i osobine

Alessandro Scarlatti, jedan od prvih značajnih kompozitora opera buffa stila.

Opera buffa je vrsta lagane, komične opere, koja je bila u modi u Italiji sredinom 1700-ih.[2] Ova vrsta opere nastavila je sa svojim razvojem još iz vremena Baroka, ali je više bila proizvod klasične opere nego tzv. "opere seria". Započela je kao vrsta intermeca (zabava u pauzama između činova u operi seria). Likovi su obično savremeni i često prikazuju tzv. niže klase ili mješavinu niže i gornje klase (niža klasa obično dominira na neki način, često sa ulogom služavke koja nadmudruje svog gospodara, gdje su klasna i polna pripadnost dvije važne teme koje se još koriste u operi buffa). Arije su neko vrijeme bile u "da capo" obliku, ali su se postepeno promijenile postajući više kao dio cjeline u operi pod utjecajem sve većeg broja muzičara u ansamblima. Ansambli su korišteni kod završetka činova u operi pojačavajući dramu u radnji i noseći radnju naprijed. Za razliku od "opere seria" gdje je odnos između akcije u radnji (izražen u recitativu) naspram arije kao pauze u akciji gdje se izražavaju duboke emocije u potpunosti (ili skoro u potpunosti) napušten u korist dramske strukture u kojoj svi muzički elementi (recitativ, arija i ansambl) nose akciju u operi prema naprijed.[3]

Primjeri

Nekoliko opera iz ove kategorije se redovno izvode u glavnim operskim kućama i lokalnim kompanijama poput:

Vanjski linkovi

Reference

  1. ^ http://www.britannica.com/EBchecked/topic/429831/opera-buffa
  2. ^ a b c "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 18. 12. 2014. Pristupljeno 18. 2. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. ^ http://ocw.mit.edu/courses/music-and-theater-arts/21m-011-introduction-to-western-music-spring-2006/lecture-notes/week06_lecture06.pdf

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.