Multics

Multics
RazvijateljMIT, GE, Bell Labs
Napisan uPL/I, Asembler[1]
Radno stanjeRazvoj završen, simulator dostupan
Izvorni modelOtvoreni kod
Opća
dostupnost		1969; prije 57 godina (1969)
Najnovija
stabilna verzija		12.6f/ decembar 2016; prije 9 godina (2016-12)
Dostupan uEngleski
Podržane
platforme		GE-645 cetnralni računari, Honeywell 6180
Vrsta kernelaMonolitni kernel
Korisnički
interfejs		CLI
LicencaOriginalno vlasnički,
Otvoreni softver od 2007[2][3]

Multics (engleski: Multiplexed Information and Computing Service) jest vremenski dijeljeni operativni sistem.[4][5] Gotovo svi moderni operativni sistemi su na neki način bili pod uticajem Multics-a, posebno Unix i Unixoidni sistemi.

Nastanak

Multics je započet 1964. godine na Cambridgeu, Massachusetts kao zajednički projekt MIT-a, General Electricsa i Bell Labsa. Razvijen je na GE 645 namjenski dizajniranom mainframe računaru isporučenom 1967. godine MIT-u, koji je prvi takve vrste.

Zamišljen je kao komercijalni proizvod, nije se pokazao kao uspješan. Zbog svojih novih ideja imao je jako veliki uticaj na nauku o računarstvu, uprkos raznim nedostacima.[6]

Nove ideje

Multics je među prvim implementirao "single-level store" za pristup podacima, i time odbacio razlikovanje između datoteka (koje se nazivaju segmenti u Multicsu) i procesne memorije. Memorija procesa se sastojala isključivo od segmenata koji su preslikani u njegov adresni prostor. Da bi ih pročitao ili upisao, proces je jednostavno koristio uobičajene instrukcije procesora (CPU), a operativni sistem se pobrinuo da sve izmjene budu spremljene na disk.

Također jedna od glavnih novih ideja Multics-a bila je dinamičko vezivanje, u kojem pokrenuti proces može zatražiti dodavanje drugih segmenata u njegov adresni prostor, segmente koji bi mogli sadržavati kôd koji bi onda mogao izvršavati.

Multics je bio prvi glavni operativni sistem koji je od početka dizajniran kao siguran sistem.[7] Ipak, mnogi su uspjeli da prevaziđu tu sigurnost u ranim verzijama Multics-a [8]

Multics je bio prvi operativni sistem koji je imao hijerarhijski datotečni sistem,[9][10] a nazivi datoteka mogli su biti gotovo proizvoljne dužine i sintakse. Bile su podržane i simboličke veze između direktorija. Također je prvi imao komandni procesor - ideja koju je kasnije naslijedila Unix ljuska. Ujedno je i jedan od prvih koji je napisan jezikom na visokom nivou (Multics PL/I), nakon što je Burroughs MCP sistem napisan u ALGOL-u.[1]

Uticaj na druge projekte

Unix

Multics je imao veliki uticaj na Unix kojeg su originalni isprogramirali Multics programeri Ken Thompson i Dennis Ritchie. Međtuim, interni dizajn Unixa je bio dosta drukčiji, čiji je fokus bio na tome da sistem ostane malen i jednostavan, i tako ispravi neke nedostatke Multics-a koji je imao dosta velike sistemske zahtjeve za resursima.

Ken Thompson, u jednom intervju iz 2007. godine [11] je opisao Multics kao prekomplikovan i skoro neupotrebljiv operativni sistem.

Ostali operativni sistemi

Multics je imao veliki uticaj i na PRIMOS kojeg je stvorio William Poduska. On će kasnije osnovati Apollo Computer čiji su AEGIS i Domain/OS operativni sistemi bili kolokvijalno nazvani kao "Multics u kutiji šibica".

Stratus VOS operativni sistem je bio još jedan operativni sistem koji je usvojio ključne koncepte Multicsa i smatra se kao najdirektnijim nasljednikom Multicsa koji se i dalje razvija i koristi danas.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ a b R. A. Freiburghouse, "The Multics PL/1 Compiler", General Electric Company, Cambridge, Massachusetts, 1969.
  2. ^ "Multics License (Multics) - Open Source Initiative". opensource.org. Pristupljeno 11. 4. 2018.
  3. ^ "Myths about Multics". www.multicians.org. Pristupljeno 11. 4. 2018.
  4. ^ Dennis M. Ritchie, "The Evolution of the Unix Time-sharing System", Communications of the ACM, Vol. 17, 1984, pp. 365-375.
  5. ^ Dan Murphy (1996) [1989]. "Origins and Development of TOPS-20".
  6. ^ "Myths about Multics". www.multicians.org. Pristupljeno 11. 4. 2018.
  7. ^ Jerome H. Saltzer, "Protection and the Control of Information Sharing in Multics", in "Introduction to Multics", MAC TR-123, Project MAC, Cambridge, February 1974; pg. 2-41.
  8. ^ Tom Van Vleck (2002). "How the Air Force cracked Multics Security".
  9. ^ "Multics Glossary -F-". www.multicians.org. Pristupljeno 11. 4. 2018.
  10. ^ R. C. Daley and P. G. Neumann, "A general-purpose file system for secondary storage", AFIPS '65 (Fall, part I) Proceedings of the November 30 – December 1, 1965
  11. ^ Peter Seibel. Coders at Work: Reflections on the Craft of Programming. APress Publications, 2007. ISBN 978-1-4302-1948-4

Dalje čitanje

Vanjski linkovi

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.