Meramec
Meramec, državni park Onondaga
Države	SAD
Gradovi kroz koje protiče	Steelville, Missouri, Sullivan, Missouri, Pacific, Missouri, Valley Park, Missouri, Arnold, Missouri
Dužina	369 km
Izvor	Okrug Country, Missouri
NV izvora	328 m
Ušće	Rijeka Mississippi
Prosječni protok	94

Meramec^[1] jedna je od najdužih slobodnotekućih rijeka u američkoj saveznoj državi Missouri. Obuhvata sliv od 10.300 km² i ima dužinu od 351 km^[2] od izvora jugoistočno od Salema do ušća u rijeku Mississippi u blizini St. Louisa, kod Arnolda i Oakvillea. Sliv rijeke Meramec obuhvata šest okruga u Ozarku (Dent, Phelps, Crawford, Franklin, Jefferson i St. Louis), kao i dijelove još osam: Maries, Gasconade, Iron, Washington, Reynolds, St. Francois, Ste. Genevieve i Texas. Između izvora i ušća, rijeka se spušta za 312 m. Tokom čitave godine plovna je uzvodno od izvora Maramec, južno od St. Jamesa. Meramec postaje veća nakon ulijevanja jednog od potoka u nju, a plovna ostaje sve do ušća u Mississippi kod Arnolda u Missouriju.

Porijeklo imena nije jasno, ali neki smatraju da bi u algonkijanskom jeziku moglo značiti "rijeka ružnih riba" ili "ružna voda".^[3] Rane varijante naziva bile su Mearamigoua, Maramig, Mirameg, Meramecsipy, Merramec, Merrimac, Mearmeig i Maramecquisipi.^[4]

Prvi evropski istraživač bio je francuski isusovački svećenik Jacques Gravier, koji je istraživao rijeku Meramec 1699–1700. Ubrzo je rijeka postala važna industrijska transportna ruta, kojom su se nizvodno splavima i parobrodima s malim gazom prevozili olovo, željezo i drvo.

Danas se rijeka komercijalno koristi za turističke vožnje brodovima, te za eksploataciju pijeska i šljunka. Također je koriste iznajmljivači kanua i organizatori riječnih izleta trajektima. Brojne staze prate tok rijeke i vode preko strmih litica, pružajući planinarima priliku da vide patke, čaplje, dabrove i druge vrste divljih životinja koje obitavaju uz rijeku.

Meramec je nekoć bila proglašena jednom od najzagađenijih rijeka u Missouriju. Lokalna i državna vlast duž njenog toka preduzele su mjere za njeno čišćenje, nakon čega je postala jedna od biološki najraznovrsnijih rijeka u Missouriju. Bogata je vrstama poput sunčanice, kanalskog soma, basa, veslonoše, kalifornijske i potočne pastrmke, smuđa i sl. Također ima i neka od najbogatijih nalazišta riječnih školjki u državi. U rijeci živi i ugrožena vrsta Cryptobranchus alleganiensis alleganiensis.

Ova rijeka dio je jednog od samo tri područja sa oznakom Red Ribbon Trout Areas, gdje zahvaljujući velikim izvorima koji se ulijevaju u rijeku postoji dovoljno hladne vode za zdrave populacije kalifornijske i potočne pastrmke. Ovim područjima upravlja Departman za konzervaciju Missourija s ciljem uzgoja trofejnih primjeraka ribe.

Izvor Merameca peti je po veličini izvor u Missouriju. Park Maramec Spring, južno od St. Jamesa, dom je historijske željezare i ribogojilišta pastrmke.

Kao slobodnotekuća rijeka bez brana za kontrolu poplava, Meramec je podložna izlivanju. Pored poplave u decembru 1982,^[5] velike poplave zabilježene su i u decembru 2015, te u maju 2017.^[6] Poplave jedino nisu bile zabilježene u zajednici Valley Park, koja je zaštićena nasipom projektovanim od američke vojske; projektom vrijednim 50 miliona dolara. Prvi put u historiji savezne države Missouri, Ministarstvo saobraćaja Missourija (MoDOT) moralo je 2015. zatvoriti autoput Interstate 55 zbog poplava. Rizik od poplava duž Merameca je u porastu, pri čemu su gradovi poput Eureke, Pacifica i Valley Parka doživjeli takozvane "stogodišnje" poplave čak dva puta u razdoblju od 16 mjeseci između 2015. i 2017. Naslov u listu St. Louis Post-Dispatch glasio je: "Dvije katastrofalne poplave u manje od dvije godine nisu bile samo puka nesreća", a uzrok poplava pripisan je "zabrinjavajućim klimatskim trendovima" i "neuspješnoj politici upravljanja poplavama koja istovremeno sužava i povećava vodotokove izgradnjom nasipa i razvojem u plavnim ravnicama".^[7]

Meramec, kao rijeka slobodnog toka, zajedno s nekoliko svojih pritoka jedva je izbjegla izgradnju brana koje je predlagao Inženjerski korpus Vojske SAD-a.^[8] Kongres Sjedinjenih Američkih Država je 1938. odobrio nekoliko velikih brana u slivovima gornjeg Mississippija i Merameca, nakon teških poplava 1927. i 1937. Drugi svjetski rat odgodio je i promijenio planove, ali Projekat sliva Meramec konačno je počeo napredovati tokom 1960-ih godina. Glavna brana trebala je biti kod Sullivana, u okviru Meramec State Parka, s nekoliko dodatnih brana uzvodno. Ovi planovi naišli su na protivljenje rastućeg pokreta za zaštitu okoliša 1960-ih i 1970-ih, kao i od strane rekreativnih korisnika Merameca. Neuspjeh brane Teton 1976. povećao je sumnju javnosti u opravdanost projekta.

Protivljenje je prisililo političare koji su prvobitno podržavali projekat da preispitaju stav. Na zahtjev senatora Jacka Danfortha i Toma Eagletona, guverner Missourija, Kit Bond, dozvolio je da se održi neobavezujući referendum u dvanaest okolnih okruga. Dana 8. avgusta 1978, 64% glasača odbilo je prijedlog za izgradnju brane. Referendum nije imao pravnu snagu, ali je natjerao Kongres na ponovno razmatranje. Pod predsjednikom Jimmyjem Carterom finansiranje projekta je suspendovano, a 1981. predsjednik Ronald Reagan potpisao je zakon koji je zvanično obustavio projekat. Ovo je bio jedan od prvih puta da je projekat Inženjerskog korpusa zaustavljen nakon što je izgradnja već započela, što je predstavljalo veliku pobjedu američkom pokretu za zaštitu okoliša.