Max Scheler

Max Scheler (München, 22. august 1874 - Frankfurt na Majni, 19. maj 1928) bio je njemački filozof. Bio je učenik R. Euckena, poslije, jedan od najistaknutijih predstavnika fenomenologijske škole E. Husserla, profesor u Kölnu i Frankfurtu. Husserlovu fenomenologijsku metodu prenio je na područja etike, filozofije kulture i religije, sociologije znanja itd., razvivši značajnu fenomenologiju zrenja bîti i vrjednota. Fenomenologija je za Schelera stav duhovnoga zrenja koje se treba razlikovati od običnoga promatranja zato što je predmet u aktu duhovnoga zrenja dat kao što on uistinu jest, a ne po svojim empirijskim datostima. Fenomenolog mora istupiti iz svoje svakidašnje životne situacije kako bi, oslobođen svih kontingentnih određenosti, mogao zahvatiti samu stvar u njezinoj bîti (fenomenologijska redukcija). Fenomen se tako konstituiše u području između predmetâ zrenja i čovjekovog stanja prilikom njihovog iskušavanja. Ta korelacija predmeta i svijesti daje samu stvar, odnosno njezinu bit. U svom glavnom djelu Formalizam u etici i materijalna etika vrednota (Der Formalismus in der Ethik und die materiale Wertethik, 1913) svoju etičku poziciju skicirao je razlikujući nauk o vrednotama, nauk o osobi i nauk o supripadnosti vrednota i osoba.

Utjecao je na razvoj savremene etike i aksiologije, a njegov utjecaj posebno je vidljiv u djelu N. Hartmanna. U svom glavnom djelu Formalizam u etici i Materijalna vrijednosna etika pobija Kantov formalizam.

Djela

  • Formalizam u etici i materijalna etika vrjednota (Der Formalismus in der Ethik und die materiale Wertethik, 1913
  • Transcendentalna i psihološka metoda (Die transzendentale und die psychologische Methode, 1900.)
  • Genij rata i njemački rat (Der Genius des Krieges und der deutsche Krieg, 1915.)
  • O vječnome u čovjeku (Vom Ewigen im Menschen, 1921.)
  • Bit i forme simpatije (Wesen und Formen der Sympathie, 1923.)
  • Spisi iz sociologije i nauka o svjetonazoru (Schriften zur Soziologie und Weltanschauungslehre, I–IV, 1923–24.)
  • Problemi sociologije znanja (Probleme einer Soziologie des Wissens, 1924.)
  • Forme znanja i društvo (Die Wissensformen und die Gesellschaft, 1926.)
  • Položaj čovjeka u kozmosu (Die Stellung des Menschen im Kosmos, 1928.).[1]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Kragić, Bruno, ured. (2021). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 2. 2. 2023.


Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.