Justin II

Justin II. (Flavius Iustinus Iunior Augustus, 520 - 578) bio je istočnorimski (bizantski) car koji je vladao od 565. do 578. godine.

Justin II.

Vladavina Justina II.

Justin II. vladao je Istočnim Rimskim Carstvom od 15. novembra 565. do svoje smrti. Kao nećak Justinijana I., stupio je na prijesto u okolnostima koje su već u početku bile obilježene fiskalnom iscrpljenošću i geopolitičkom nestabilnošću. Njegov dolazak na vlast bio je legitimiziran svjedočenjem dvorskog dostojanstvenika Kalinika, koji je tvrdio da je Justinijan na samrtnoj postelji imenovao Justina, sina Vigilantije, za nasljednika.[1]

U unutrašnjoj politici Justin II. se u većoj mjeri oslanjao na konstantinopoljsku aristokratiju nego njegovi prethodnici. Među ključnim osloncima vlasti bili su patrijarh Jovan Skolastik i Tiberije, zapovjednik ekskubitora i budući car. Na početku vladavine car je proveo mjere usmjerene na konsolidaciju države, uključujući otplatu dugova Justinijana I., rješavanje sudskih sporova i proglašenje opće religijske tolerancije. Istovremeno je eliminirao potencijalne pretendente na prijesto, među kojima se isticao njegov rođak, Germanov sin, koji je 566. ubijen u egzilu u Egiptu. Justin II. je prekinuo dugogodišnju praksu isplaćivanja novčanih naknada vanjskim neprijateljima, što je, u kombinaciji s ispražnjenom državnom riznicom, imalo ozbiljne posljedice po sigurnost granica. Najteži udarac na zapadu predstavljala je langobardska invazija Italije 568. godine, kada je kralj Alboin poveo etnički heterogenu skupinu naroda iz Panonije i započeo trajnu destabilizaciju italskih provincija, koje Carstvo više nije bilo u stanju efikasno braniti.[1]

Odbrana Balkana

Za razliku od Italije, veća pažnja bila je posvećena Balkanu, gdje se nakon nestanka Gepida učvrstio Avarski kaganat. Avari su uspostavili konfederativni sistem vlasti nad potčinjenim narodima, uključujući Slavene, koji su zadržali određeni stepen autonomije, ali su bili obavezni na davanja i vojnu službu. Ovakva struktura dodatno je otežala odbranu dunavske granice i povećala pritisak na balkanske provincije.[2]

Sukob sa Iranom

Najznačajniji vanjskopolitički izazov Justinove vladavine bio je veliki rat sa Sasanidskim Iranom, započet 572. godine. Sukob je proistekao iz dugotrajnih napetosti uprkos formalnom miru iz 562. godine, a dodatno je potaknut pobunama u Armeniji i Iberiji, koje je Carstvo podržavalo. Rat je zahvatio široko područje od Kavkaza do Mezopotamije i zahtijevao ogromne ljudske i materijalne resurse. Iako su Romeji u pojedinim fazama ostvarili značajne vojne uspjehe, tek je imenovanje Mauricija za vrhovnog zapovjednika na Istoku omogućilo stabilizaciju fronta.[3]

U posljednjim godinama vladavine Justin II. je zbog psihičkog sloma prepustio vlast Tiberiju Konstantinu, koji je preuzeo vođenje države i koncentrirao se na istočni front, svjestan nemogućnosti uspješnog ratovanja na više bojišta istovremeno.[4]

Reference

  1. ^ a b Salmedin Mesihović (2015). Salmedin Mesihovic ORBIS ROMANVS Udzbenik Za Historiju Klasicne Rimske Civilizacije.
  2. ^ Mesihović, Salmedin (1. 1. 2021). First Republic - Prva Republika (jezik: hrvatski). Salmedin Mesihovic. ISBN 978-9926-480-09-7.
  3. ^ Clare, Israel Smith (1893). Ancient Greece and Rome (jezik: engleski). Werner Company.
  4. ^ The Cambridge Medieval History: The Eastern Roman empire (717-1453) (jezik: engleski). University Press. 1923.

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.