Hipernova

Hipernova je astronomski fenomen koji je srodan supernovi, s tim da je ekplozija zvijezde znatno intenzivnija. Da bi se dogodila eksplozija hipernove potrebna je masa jezgra veća od 3 Sunčeve mase.

Evolucija

Teške zvijezde poput Wolf-Rayetovih imaju veoma kratak životni vijek. Masa prouzrokuje jaku gravitaciju koja komprimira plazmu čime nastaje visoka temperatura. Termonuklerna reakcija je relativno brza, nukleosinteza dostiže do teških elemenata poput željeza (Fe). Zbog jake mase jezgra hidrostatična ravnoteža je poremećena i gravitacija je jača od pritiska gasa i zračenja.[1]

Kolaps teških zvijezda

Kao posljedica jake mase jezgra zvijezda doživljava kolaps. Da bi se dogodila eksplozija hipernove potrebna je masa jezgra veća od 3 Sunčeve. Ajnaštajnova teorija relativnosti smatra da nijedna snaga ne može odoljeti gravitaciji, prema tome teške zvjijezde evoluiraju u crne rupe. Kolaps zvijezde je brz da prvobitna reakcija ljuske izostaje. Aktiviranje crne rupe privlači materiju iz okoline koja stvara akrecioni odnosno tzv. standardni disk. Procesi koji se odvijau u disku mogu se opisati magneto-hidrodinamikom. Disk rotira uvlačeći sve više i više materije.[1]

Eksplozija hipernove

Lorencov faktor je 100-1000 puta veći nego kod aktivnih galaksijskih jezgra (AGJ). Jaki zvjezdani vjetrovi se sudaraju s materijalom koji privlači crna rupa, suzbijanjem raste temperatura na 10 milijardi Kelvina. Šire se udarni talasi koji, kad udare na magnetno polje, emituju sinhotrono zračenje. Emisija zračenja označava početak hipernove. Astrofizičari smatraju da se hipernova pokazuje izbijanjem jakih gama zraka (en. Gama Ray Burst, GRB). Ovakav model pod nazivom "Collapser" je prvi put pubikovan 1999. od strane MacFadyena i Woolseya.[1]

Mogući kandidat

Eta Carinae

U sazviježđu Kobilice postoji vreli supergigant Eta Carinae (η Car), udaljen 7.500 sg, koji se smatra mogući kandidatom za hipernovu. η Car ima maglinu s bipolarnom strukturom i svijetli u plavom spektru. Svjetlost koja je stigla do Zemlje 1841. (η Car je nakon Sirijusa 1843. bila najsjajnija zvijezda) pokazuje da se dogodila jaka eksplozija.[1][2]

Reference

  1. ^ a b c d Müller, Andreas. "Hypernova". Spektrum der Wissenschaft (jezik: njemački). Arhivirano s originala, 12. 5. 2017. Pristupljeno 4. 3. 2017.
  2. ^ "Carina". Costellation Guide (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 3. 2017.

Vanjski linkovi

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.