Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke porodice ili pojedinca.

Slaveni su riječ grb primili od njemačke riječi Erbe (nasljedstvo). Prve grbove donijeli su na svojim štitovima ratnici koji su se vratili iz prvog krstaškog rata (1099.). Grbovi su se nosili na štitovima, što je danas još glavna osnova svakog grba, s ciljem da bi se ratnici međusobno raspoznavali. Nepismeni ratnički svijet onog vremena u svom komuniciranju počeo se prepoznavati prema grbovima. Od krstaša grbovi su se proširili po čitavoj Evropi.

Do početka 13. vijeka grb se sastojao samo od štita. Tek od druge polovine 13. vijeka nad grb se postavlja kaciga s nakitom iz koje viri kratki plašt. Time je grb dobio svoje osnovne elemente: štit, kacigu, nakit i plašt.

Nauka koja se bavi proučavanjem grbova naziva heraldika ili grboslovlje. Naučnici koji se bave ovim područjem nazivaju se heraldičari.

Štit ima svoju "geografsku podjelu", mogli bismo je prikazati ovako:

A B C

D E F

G H I

A je desni gornji ugao, B je glava, E, je srce, H je podnožje, I je lijevi donji ugao štita. ADG je desna strana, BEH stup, a CFI lijeva strana štita. Ako je u glavnom štitu manji štit, on je položen u sredini i naziva se "štitić" ili "srce štita". U grbovima je u osnovi bila dopuštena upotreba samo četiriju boja (crvene, plave, crne, zelene) i dviju kovina (zlato i srebro).

• Krest (heraldika)

Commons ima datoteke na temu: Grb