Budva
Budva
Будва | |
|---|---|
grad | |
| Општина Будва | |
pogled na Budvu | |
| Lokacija u Crnoj Gori | |
| Koordinate: 42°17′19″N 18°50′32″E / 42.28861°N 18.84222°E | |
| Država | |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Marko Carević (DF) |
| Površina | |
| • Općina | 122 km2 |
| Najveća nadmorska visina | 0 m |
| Stanovništvo (2011) | |
| • Općina | 19.218 |
| • Općina (gustoća) | 157,52 /km2 |
| • Naselje | 13.338 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 85310 |
| Pozivni broj | + 382 (033) |
| Veb-sajt | Općina Budva |
Budva (ćir. Будва) je grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u Crnoj Gori.
Geografija
Budva je dio Boke. Današnji prostor općine čine geografsko-historijska područja (stare bokeljske općine): Budva (Donji Grbalj), Brajići, Maine, Pobori i Paštrovići. Područje oko grada, duž obale, poznato je i kao Budvanska rivijera. Značajni turistički objekti se nalaze unutar mletačkih zidina iz 15. vijeka, koje okružuje budvanski Stari grad. Stari grad je bio teško oštećen u razornom zemljotresu 1979. godine, ali je potpuno obnovljen. U blizini Budve nalazi se turistički centar Bečići.
Historija
Budva je promijenila mnoge osvajače, a najduže su se na području grada zadržali Mleci i Austrijanci, koji su napustili grad 1918. godine.
Budva je stara oko 2.500 godina i jedan je od najstarijih gradova na Jadranskom moru. Središte je crnogorskog turizma i poznata je po pješčanim plažama i arhitekturi.
Stanovništvo
Na popisu stanovništva 2011. godine općina Budva imala je 19.218 stanovnika, od čega u samoj Budvi 13.338.
Općina Budva
| Broj stanovnika po popisima[1] | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2003 | 2011 |
| 3.825 | 4.364 | 4.834 | 6.106 | 8.632 | 11.717 | 15.909 | 19.218 |
Napomena: Nastala iz stare općine Budva koja nije mijenjala granice.
Budva (naseljeno mjesto)
| Broj stanovnika po popisima[1] | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2003 | 2011 |
| 687 | 812 | 1.349 | 2.550 | 4.684 | 7.178 | 10.918 | 13.338 |
Popis 2011.
|
|
|
Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.
Raniji popisi
| Budva | |
|---|---|
| 1991[3] | 2003[4] |
ukupno: 7,178 Crnogorci 4,735 (65,96%) Srbi 1,409 (19,62%) Jugoslaveni 644 (8,97%) Hrvati 103 (1,43%) Muslimani 85 (1,18%) Albanci 50 (0,69%) Makedonci 9 (0,12%) Mađari 7 (0,09%) Romi 5 (0,06%) Bugari 4 (0,05%) Česi 4 (0,05%) Nijemci 4 (0,05%) Slovenci 4 (0,05%) Rusi 3 (0,04%) Slovaci 3 (0,04%) Poljaci 2 (0,02%) Rumuni 1 (0,01%) ostali 18 (0,25%) neopredijeljeni 5 (0,06%) region. opr. 13 (0,18%) nepoznato 70 (0,97%)
|
ukupno: 10,918 Crnogorci 5,260 (48,17%) Srbi 4,177 (38,25%) Muslimani 167 (1,52%) Hrvati 134 (1,22%) Jugoslaveni 69 (0,63%) Albanci 43 (0,39%) Romi 27 (0,24%) Bošnjaci 24 (0,21%) Mađari 19 (0,17%) Makedonci 18 (0,16%) Rusi 13 (0,11%) Slovenci 8 (0,07%) Nijemci 7 (0,06%) Italijani 4 (0,03%) ostali 68 (0,62%) neopredijeljeni 784 (7,18%) region. opr. 19 (0,17%) nepoznato 77 (0,70%) - (-%) - (-%) - (-%)
|
| Vjera | 1991[5] |
|---|---|
| Pravoslavna | 6.216 (86,59%) |
| Katolička | 249 (3,46%) |
| Islamska | 111 (1,54%) |
| Protestantska | 15 (0,20%) |
| Proorijentalni kultovi | 2 (0,02%) |
| Ostale vjeroispovijesti | 22 (0,30%) |
| Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti | 12 (0,16%) |
| Nije vjernik | 165 (2,29%) |
| Nepoznato | 386 (5,37%) |
| ukupno | 7.178 |
Galerija
-
jedna do druge srpska pravoslavna crkva "Sv. Sava osvećeni" (lijevo) i Katolička crkva "Sv. Marija in punta" (desno)
-
srpska pravoslavna crkva "Sv. Trojica"
-
unutrašnjost pravoslavne crkve
-
Katolička crkva "Sv. Ivan krstitelj"
-
unutrašnjost katoličke crkve
-
stari grad
-
gradske zidine
-
stari grad, detalj
-
ulica u starom gradu
-
arheološki muzej
-
hotel "Avala"
-
hotel "Mogren"
-
hotel "Royal gardens"
-
turistički kompleks "Slovenska plaža"
-
Slovenska plaža
-
plaža Mogren
-
tvrđava Mogren
-
tvrđava Kosmač
-
krajolik
-
marina
-
noć u Budvi
-
ostrvo Sv. Nikola ("Havaji")
-
sportsko-rekreativni centar
-
stadion FK "Mogren"
Također pogledajte
Reference
- ^ a b Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176
- ^ a b c Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020.
- ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
- ^ "Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020.
Vanjski linkovi
Nedovršeni članak Budva koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.

