Beril

Beril
Varijeteti berila:morganit, akvamarin i heliodor
Općenito
Kategorijasilikatni minerali
Hemijska formulaBe3Al2(SiO3)6
Identifikacija
Bojazelen, plav, žut, bezbojan, ružičast
Kristalni habitusmasivan do kristaličan
Kristalni sistemheksagonski
Kalavostnesavršena
Tvrdoća7,5 - 8
Sjajstaklast
Relativna gustoća2,76

Beril je mineral hemijske formule Be3Al2Si6O18 , odnosno berilijum-aluminijski ciklosilikat. Kristali berila kristališu heksagonski i mogu biti izuzetno veliki, metarskih dimenzija. Beril se odlikuje školjkastim prijelomom, tvrdoća mu je 7,5-8, ima staklast sjaj i može biti proziran do poluproziran. Zeleni varijetet berila se naziva smaragd.[1]

Etimologija

Riječ beril posuđena je, preko starofrancuskog beryl i latinskog beryllus, iz starogrčkog βήρυλλος (bḗryllos), koji je označavao različite plavozelene kamene.[2] Taj naziv potiče od prakritskog veruḷiya / veḷuriya („beril“), koji je na kraju dravidskog porijekla, vjerovatno izveden iz naziva mjesta Belur ili Velur, gradova u saveznoj državi Karnataka u južnoj Indiji.[3] Termin je kasnije prihvaćen i počeo se koristiti isključivo za mineral beril.

Kada su prve naočale izrađene u 13. stoljeću u Italiji, sočiva su se pravila od berila (ili gorskog kristala), jer tadašnje staklo nije moglo biti dovoljno prozirno. Zbog toga su naočale u njemačkom jeziku nazvane Brille.[1]

Kristalni habitus i struktura

Beril pripada heksagonalnom kristalnom sistemu. Najčešće se javlja u obliku heksagonalnih prizmi (stubova), ali se može pojaviti i u masivnom habitusu. Kao ciklosilikat, beril sadrži prstenove silikatnih tetraedara SiO₃–O (gdje povezani atom O pripada drugom SiO₃), koji su raspoređeni u stupce duž C-ose i u paralelne slojeve okomite na C-osu, čime se formiraju kanali duž C-ose.[1]

Ovi kanali omogućavaju ugradnju različitih iona, neutralnih atoma i molekula u kristalnu rešetku, čime se narušava ukupna električna ravnoteža kristala i omogućavaju dodatne zamjene na mjestima aluminija, silicija i berilija u kristalnoj strukturi. Takve primjese uzrokuju raznolikost boja koje se mogu javiti kod berila. Povećanje sadržaja alkalnih elemenata u kanalima silikatnih prstenova dovodi do povećanja indeksa prelamanja svjetlosti i dvolomnosti (birefringencije).[4]

Reference

  1. ^ a b c "The 23rd edition of the manual of mineral science : (after James D. Dana) | WorldCat.org". search.worldcat.org (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 2. 2026.
  2. ^ "Beryl". www.mindat.org. Pristupljeno 17. 2. 2026.
  3. ^ "Definition of BERYL". www.merriam-webster.com (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 2. 2026.
  4. ^ "An introduction to the rock-forming minerals | WorldCat.org". search.worldcat.org (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 2. 2026.
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Beril

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.