Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.

Altaj (mong. Altain-ula - brda zlata), gorje u srednjoj Aziji, strukture slične Alpama, samo veće; pruža se od Irtiša do Džungarije na sjeveru do Sajanskog i Kolivanskog gorja.^[1]

Altajsko gorje je naziv UNESCO-ove svjetske baštine koja se sastoji od planinskog vijenca Altaj, rezervata prirode Katun, jezera Teleckoje (Озеро Телецкое), planine Bjeluha (Белуха) i visoravni Ukok u središnjem Sibiru. Ovo područje, veličine 16.175 km² nalazi se u ruskim republikama Altajska, Tuva i Novosibirsk.

Altaj je izveden od osnovnog oblika * altañ "zlato, zlatan" (uporedi staroturski 𐰞𐱃𐰆𐰣 altun "zlato, zlatan") sa kodom -ñ u osnovi korespondencije -n & -y među srodnicima u različitim turskim jezicima i dijalektima (npr . qoyñ "ovca", Qitan ~ Qitay "Khitans" itd.), kao i na mongolskom.

Planine se zovu Altain nuruu (Алтайн нуруу) na Khalkha mongolskom, altai-yin niruɣu na čakarskom mongolskom, i altajskom tuularu ( Алтай туулар tuular) na altajskom jeziku. Nazivaju se i Алтай таулары ili التاي تاۋلارى na kazaškom; Altajskije gory (Алтайские горы) na ruskom; Altay Taghliri (Алтай Тағлири) na ujgurskom; ā'ěrtài shānmài na kineskom (阿尔泰山脉 pojednostavljeno ,阿爾泰山脈tradicionalno, ili اَعَرتَىْ شًامَىْ u Xiao'erjingu); i Arte shanmeː (Артэ Шанмэ) u Dunganu.

Tek u krajem tercijara ovdje se javljaju bore. Rijeke su erodirale doline i otkrile stari temeljni kamen (1.600 — 2.300 m). Veliki Altaj ili "Ektag Altaj" je najviše razvijeno gorje s vrhom Bjeluhom (4.540 m), na kojem je sniježna granica na visini od 2.500 — 3.000 m, a sedla su visoka i teška (Ulau Daban i Čapčan Daban preko 3.000 m); dalje se grana Narim gorje (3600 m) na izvoru Irtiša i Sajdjule (4.000 m) kao razuđeni lanac. Uz glavnu kosu poredane su neke sporedne kose do 2000 m, poput Kalbin gorja i Kuznecki Alataja. Altaj se tokom ledenih doba dosta promijenio, a ostaci lednika sežu do 350 m; na recentnim lednicima Čulišman i Bi ja leži glacijalno jezero Telecki; djelovanje lednika pretvorilo je mnoge doline u stepske nizije. Altaj ima posve kontinentalni karakter, u gornjim dijelovima su stepe i pašnjaci, a u donjim je neprekidna šuma, odnosno nastavak tajge, pa je ruska kolonizacija prodrla samo u niske doline. Urođenici su gorski Kalmuki, ostaci raznih plemena i sibirskih Kozaka, pripadaju turskoj jezičkoj porodici, koja u Altaju ima svoje ishodište. U ivičnom gorju kopa se zlato, srebro, željezna ruda i ugalj. Drugi dio je Mongolski ili Gobi Altaj (4.500 m), izgrađen od gnajsa i kremena, strši visoko između Džungarije i Mongolije; iz Džungarije vide se izražajne stijene, 3.500 m visine, dok se prema jugu posve snižavaju. Sedla su uska i visoka (do 3.500 m) pa vode iz Džungarije u Kobdo. Stanovnici su Kirgizi, koji pasu svoja stada.

• Altajski kraj

45°0′N 99°0′E / 45.000°N 99.000°E / 45.000; 99.000

Commons ima datoteke na temu: Altaj