Alati su pomagala^[1] za izvođenje radova u pojedinim zanimanjima. Oni su svojevrsni produžeci ljudskih ekstremiteta, za lakše obavljanje poslova. Osiguravaju prednost i povoljan položaj za obavljanje fizičkih poslova. Na primjer, željezna šipka služi kao poluga.

Alatima se služe ljudi, ali je uočeno da neku vrstu alata koriste i pojedine životinje kao što su majmuni, neke vrste ptica, ali i morska vidra.

Izraz „alat“ se ne koristi samo za fizičke objekte, nego i za, naprimjer, pojedine kompjuterske programe. Većina alata, može, nažalost i da služi kao oružje, naprimjer čekić ili nož. Slično, ljudi koriste i oružje kao što je eksploziv, kao alat.

Mnogi alati ili grupe alata služe za obavljanje jedne ili više osnovnih operacija, kao što su:

• sječenje (nož, kosa, srp i dr.)
• koncentracija sile (čekić, malj, odvrtač, burgija, bič, pribor za pisanje i dr.)
• vodilice (ugaonik, algoritmi, tradicije i dr.)
• zaštita
• spajanje i držanje zajedno (kliješta, rukavice, ključevi, odvrtači i dr.)

Često zbog samog dizajna, alati mogu zamijeniti jedni druge u svojoj osnovnoj upotrebljivosti. Na primjer, kliješta služe za sječenje i hvatanje, čak i kao čekić. Tu su i ručne pile višestruke namjene. Najstariji poznati alati su noževi. Mehanički uređaji, poznati i starim Grcima, doživljavaju procvat u Srednjem vijeku, sa sistematskom upotrebom novih izvora energije, kao što su voda i vjetar. Nagli razvoj u proizvodnji novih alata se desio pronalaskom mašina alatljika u doba industrijske revolucije. Izbor alata može da zavisi od materijala koji se obrađuje: metali, papir, tekstil, drvo, plastika i dr.

• čekići,
• bušilice,
• odvrtači,
• poluge,
• ključevi,
• pribori za mjerenje,
• pribori za pojedina zanimanja,
• sjekači,
• makaze,
• sjekire,
• oštrice,
• abrazivi,
• pile,
• lopate,
• krampe, itd.

Za dugo i pouzdano korištenje alata i pribora, potrebno je njihovo čuvanje, pravilno rukovanje, podmazivanje, oštrenje i druge radnje pogodne za pojedine njihove vrste.

• Ergonomija

Commons ima datoteke na temu: Alat