752.

Godine:

◄◄ | | 748. | 749. | 750. | 751. | 752. | 753. | 754. | 755. | 756. |  | ►►

Decenije:

| 720-e | 730-e | 740-e | 750-e | 760-e | 770-e | 780-e |

Vijekovi:

| 7. vijek | 8. vijek | 9. vijek |

752. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar752
DCCLII
Ab Urbe condita1505
Asirski kalendar5502
Bengalski kalendar159
Berberski kalendar1702
Budistički kalendar1296
Burmanski kalendar114
Bizantijski kalendar6260–6261
Kineski kalendar辛卯(Metalni Zec)
3448 ili 3388
    — do —
壬辰年 (Vodeni Zmaj)
3449 ili 3389
Koptski kalendar468–469
Diskordijanski kalendar1918
Etiopijski kalendar744–745
Hebrejski kalendar4512–4513
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat808–809
 - Šaka Samvat674–675
 - Kali Juga3853–3854
Holocenski kalendar10752
Iranski kalendar130–131
Islamski kalendar134–135
Julijanski kalendar752
DCCLII
Korejski kalendar3085
Minguo kalendar1160 prije Tajvana
民前1160年
Seleukidska era1063/1064 AG
Tajlandski solarni kalendar1294–1295

Godina 752. (DCCLII) bila je prijestupna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru. Oznaka 752. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

Evropa

  • Kralj Pipin III („Mali“) započinje franačku vojnu ekspediciju niz dolinu Rone a istočna Septimanija mu izjavljuje pokornost (tj. Nîmes, Melguelh, Agde i Béziers).
  • Opsada Narbone: Pipin III opsjeda grad tvrđavu Narbonne, koji su okupirale gotsko-muslimanske snage. Garnizon i stanovnici su u stanju da izdrže napade, zahvaljujući zalihama koje arapska flota dostavlja morem.
  • Hotimir postaje vojvoda od Karantanije (buduće Koruške) (752-769). Pod njegovom vladavinom, Karantanija je bila pripojena Salcburškoj nadbiskupiji. On plaća porez nadbiskupu kojeg predstavlja izvjesni Majoran [1].

Britanija

  • Bitka kod Burforda: Kralj Cuthred od Wessexa sukobljava se s kraljem Æthelbaldom od Mersije i uzima zastavu (zlatnog zmaja). On uspijeva da poništi Æthelbaldovo pravo na mersijsku vlast [2].
  • Kralj Teudebur od Alt Cluta umire. Njegov sin, Dumnagual III, nasljeđuje prijestolje i gubi Kajla zbog zajedničke invazije, od strane kraljeva Engusa I od Pikta i Eadberhta od Northumbrije.

Afrika

  • Abdulrahman ibn Habib al-Fihri, vladar Ifrikije (Sjeverna Afrika), šalje muslimansku vojsku i ponovo osvaja Tripolitaniju od Ibadita (puritanska haidžitska sekta), tjerajući njihove preostale pristalice na jug u planine Nafusa (sjeverozapadna Libija).
  • Abdulrahman ibn Habib al-Fihri pokreće napad na ostrvo Sardiniju, što je možda početak osvajanja ostrva od strane muslimanskih Arapa koja traje do 1005. godine [3]. On također pokušava invaziju na Galiju, zatim na Siciliju, ali smatra da je odbrana prejaka [4].

Srednja Amerika

  • Yaxun B'alam IV postaje kralj (ajaw) grada Maja Jaksčilan (moderni Meksiko), nakon desetogodišnje borbe za tron.

752. u temama

Religija

  • 22. mart – Papa Zaharija umire u Rimu nakon 11-godišnje vladavine. Naslijedio ga je Stjepan II, ali on umire četiri dana nakon toga i ne smatra se legitimnim jer nije posvećen.
  • 26. mart – Papa Stefan II (ponekad nazvan Stjepan III) nasljeđuje Zaharija kao 92. papa Katoličke crkve. On označava kraj bizantijskog papstva.
  • juni – Stjepan II (nekada nazivan i Stjepan II) priznaje dinastiju Karolinga kao legitimne vladare Franačkog kraljevstva. On putuje u Pariz i apeluje na franačku podršku protiv Langobarda.
  • Car Shōmu (penzionisan od 749.) učestvuje u ceremoniji posvećenja Velikog Bude, (bronzana statua visine 16 metara i teška 550 tona) u Todai-ji u Nari (Japan), i izjašnjava se kao budista [5].
  • Al-Mada'ini, muslimanski učenjak i historičar (um. 843.)
  • Irena Atinska, bizantijska carica (približan datum)
  • Joanikije Veliki, bizantijski teolog (um. 846.)
  • Zheng Yin, kancelar dinastije Tang (um. 829.)
  • 15. mart – Zaharija, papa Katoličke crkve
  • 26. mart – Stjepan, (izabrani) papa Katoličke crkve
  • Lupus, vojvoda od Spoleta (Italija)
  • Teudebur, kralj Alt Cluta (Škotska) [6]

Reference

  1. ^ Antonia Bernard Petite histoire de la Slovénie. Institut d'études slaves, 1996 (ISBN 978-2-7204-0316-3)
  2. ^ Palmer, Alan; Palmer, Veronica (1992). The Chronology of British History. London: Century Ltd. pp. 34–37. ISBN 0-7126-5616-2.
  3. ^ Benvenuti, Gino (1985). Le Repubbliche Marinare. Amalfi, Pisa, Genova e Venezia. Rome: Newton & Compton Editori. p. 42. ISBN 88-8289-529-7.
  4. ^ Paul Sebag Tunis: histoire d'une ville. Harmanttan, 1998 (ISBN 978-2-7384-6610-5)
  5. ^ Seiroku Noma, Bin Takahashi The Arts of Japan: Ancient and medieval [archive] Kodansha International, 2003 (ISBN 978-4-7700-2977-5)
  6. ^ Lynch, Michael, ed. (February 24, 2011). The Oxford companion to Scottish history. Oxford University Press. p. 604. ISBN 9780199693054.

Reference

Vanjski linkovi

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.