680.
| Godine:
◄◄ | ◄ | 676. | 677. | 678. | 679. | 680. | 681. | 682. | 683. | 684. | ► | ►► |
| Decenije:
◄ | 650-e | 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e | ► |
| Vijekovi: |
| Gregorijanski kalendar | 680 DCLXXX |
| Ab Urbe condita | 1433 |
| Asirski kalendar | 5430 |
| Bengalski kalendar | 87 |
| Berberski kalendar | 1630 |
| Budistički kalendar | 1224 |
| Burmanski kalendar | 42 |
| Bizantijski kalendar | 6188–6189 |
| Kineski kalendar | 己卯年 (Zemljani Zec) 3376 ili 3316 — do — 庚辰年 (Metalni Zmaj) 3377 ili 3317 |
| Koptski kalendar | 396–397 |
| Diskordijanski kalendar | 1846 |
| Etiopijski kalendar | 672–673 |
| Hebrejski kalendar | 4440–4441 |
| Hindski kalendari | |
| - Vikram Samvat | 736–737 |
| - Šaka Samvat | 602–603 |
| - Kali Juga | 3781–3782 |
| Holocenski kalendar | 10680 |
| Iranski kalendar | 58–59 |
| Islamski kalendar | 60–61 |
| Julijanski kalendar | 680 DCLXXX |
| Korejski kalendar | 3013 |
| Minguo kalendar | 1232 prije Tajvana 民前1232年 |
| Seleukidska era | 991/992 AG |
| Tajlandski solarni kalendar | 1222–1223 |
Godina 680. (DCLXXX) bila je prijestupna godina koja počinje u nedjelju u julijanskom kalendaru. Oznaka 680. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
Događaji
Bizantijsko carstvo
- Bizantijsko-bugarski rat: Bugari pod Asparuhom pokoravaju zemlju današnje Bugarske, sjeverno od Balkanskih planina. Car Konstantin IV predvodi kombinovanu kopnenu i pomorsku operaciju protiv osvajača i opsjeda njihov utvrđeni logor u Dobrudži.[1]
- Bitka kod Ongala: Bizantijska vojska (25.000 ljudi) pod Konstantinom IV poražena je od Bugara i njihovih slavenskih saveznika u delti Dunava. Bugarska konjica prisiljava Bizantijce na bijeg, dok Konstantin (koji pati od bolova u nozi) putuje u Nesebar na liječenje.
Emevijski halifat
- Jazid I, sin Muavije I, postaje šesti halifa (drugi emevijski halifa), ali Kufani u Mezopotamiji se pobunjuju i pozivaju Husejn ibn Alija (unuka Muhamemda) da preuzme prijestolje.
- 10. oktobar – Bitka na Kerbeli: Snage pod Jazidom I ubijaju Husejn ibn Alija i njegove najbliže pristalice.[2] Ovaj događaj dovodi do građanskog rata poznatog kao Druga fitna.
- Pobuna u Medini nakon smrti al-Husejna: Abdullah ibn Zubejr, Aišin nećak, proglašen je halifom u Medini od strane Kurejšija pobunjenih zbog Husejnovog ubistva. Vojska iz Damaska zauzima Medinu krajem augusta 683. godine, a zatim opsjeda Meku od 25. septembra do 27. novembra 683. godine, kada je i Kaba spaljena. Opsada je ukinuta nakon vijesti o smrti Jazida 11. novembra 683. godine. Njegov brat Muavija II ga nasljeđuje, ali umire od kuge (683. godine). Kalbidi određuju Marvana koji postepeno pobjeđuje neprijatelje, spašavajući dinastiju Emevida.
Evropa
- Kralj Wamba je svrgnut nakon 8-godišnje vladavine i prisiljen je da se povuče u manastir. Nasljeđuje ga Erwig, koji postaje vladar Vizigotskog kraljevstva.
- Kralj Perctarit postavlja svog sina Cuniperta za suvladara Lombardskog kraljevstva. Potpisuje formalni mirovni sporazum s Konstantinom IV.
- Pipin od Herstala postaje gradonačelnik Palače Austrazije.
- Emporij (trgovački grad) Dorestad je osnovan blizu ušća Rajne i ubrzo postaje glavno trgovačko naselje u regiji Sjevernog mora (približan datum).
Britanija
- Kralj Cædwalla od Wessexa postaje previše ambiciozan u borbi za vlast sa svojim rivalom, kraljem Centwineom, za vrhovnu vlast nad Wessexom. Protjeran je u šume Chiltern i Andred.[3]
Azija
- U Japanu, princeza Uno Sarara se razbolijeva, a car Tenmu započinje izgradnju hrama Jakuši-ji (prefektura Nara). On izdaje naređenje za 100 ljudi da postanu svećenici, želeći da tako oporavi hram.
- U Indiji je Čalukja Vinajaditja naslijedio svog oca Vikramaditju I (umro je 696. godine). Vladao je u miru, primajući danak od Pallava i južnih dinastija.
680 u temama
Religija
- 27. mart: Otvaranje Rimskog sabora, sazvanog radi pripreme za Carigradski sabor.
- 17. septembar – Teodor Tarski, nadbiskup Canterburyja, saziva sinod u Hatfieldu koji Englesku crkvu čisti od bilo kakve povezanosti s jeresju monotelitizma.[4]
- 7. novembar – Treći Carigradski sabor (Šesti ekumenski sabor) otvara se u Konstantinopolu, a završava se 16. septembra 681. godine. Sabor obnavlja vjersku ortodoksiju. Bizantijsko carstvo se približava Zapadu, ali napušta monofizitsko i monotelistko stanovništvo istočnih provincija koje su zauzeli Arapi.[5] Crkva proklinje islam, Kuran, islamskog proroka i ummet (islamsku zajednicu) u rezolucijama održanog sabora.[6]
- Wilfrid se vraća u Northumbriju, uz papinu podršku, ali ga kralj Ecgfrith zatvara i ponovo progoni. Putuje u Kraljevinu Sussex i počinje evangelizirati narod.
- Kralj Merewalh od Magonsætea osniva manastir Wenlock Priory u Shropshireu, Engleska, imenovavši svoju kćer Milburgu za benediktinsku opaticu.
- Približan datum
- Bonifacije započinje svoje obrazovanje u engleskom keltskom kršćanskom manastiru, vjerovatno u Exeteru blizu svog rodnog mjesta i jednom od mnogih manastira koje su izgradili lokalni zemljoposjednici i crkveni ljudi.[7]
- Knjiga iz Durrowa nastala je, vjerovatno u Northumbriji ili na ostrvu Iona u škotskim Unutrašnjim Hebridima.
- Fudživara no Mučimaro, japanski političar (umro 737.)
- Genšō, japanska carica (umro 748.)
- Oda iz Škotske, kršćanski svetac (približan datum)
- Vu Daozi, kineski slikar (umro 760.)
- 1. januar – Javanšir, kralj Kavkaske Albanije (r. 616.)
- 30. januar – Balthilda, kraljica Franaka
- 9. oktobar – Ghislain, franački ankorit i svetac
- 10. oktobar
- Abbas ibn Ali, sin Alija
- Ali al-Akbar ibn Husejn, sin Husejn ibn Alija
- Ali al-Asghar ibn Husejn, sin Husejn ibn Alija
- Habib ibn Madhahir
- Husejn ibn Ali, treći šiitski imam i unuk Muhammeda (r. 626)K
- Agato, papa Koptske pravoslavne crkve
- Bhāskara I, indijski matematičar (približan datum)
- Cædmon, nortambrijski pjesnik
- Ebroin, gradonačelnik palače Neustria (ili 681.)
- Hilda od Whitbyja, nortambrijanska opatica i svetica
- Muavija I, osnivač Emevijskog halifata (r. 602.)
- Umm Selema, supruga Muhammeda
- Vikramaditya I, kralj Čalukye (Indija)
- Wulfoald, gradonačelnik Austrazijske palate
Reference
- ^ Bury, John Bagnall (1889). A History of the Later Roman Empire from Arcadius to Irene. Vol. II. London: Macmillan. pp. 333–334.
- ^ Gordon, Matthew (2005). The Rise of Islam. Greenwood Press. ISBN 978-0-313-32522-9. pp. 144–146.
- ^ Kirby, D. P. (1992). The Earliest English Kings. London: Routledge. ISBN 0-415-09086-5. p. 119.
- ^ Collier, Jeremy; Barham, Francis Foster (1840). An Ecclesiastical History of Great Britain. Vol. 1. London: William Straker. p. 250.
- ^ Histoire de l'église, par Antoine Henri de Berault-Bercastel. Éditeur J.B. Broulhiet, 1809
- ^ Mohamed Talbi, Afin que mon cœur se rassure, éd. Nirvana, 2010, p. 306
- ^ Schieffer, Theodor (1972) [1954]. Winfrid-Bonifatius und die christliche Grundlegung Europas (in German). Wissenschaftliche Buchgesellschaft. ISBN 3-534-06065-2. pp. 76–77, 103–105.
Vanjski linkovi
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
