665.
| Godine:
◄◄ | ◄ | 661. | 662. | 663. | 664. | 665. | 666. | 667. | 668. | 669. | ► | ►► |
| Decenije:
◄ | 630-e | 640-e | 650-e | 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | ► |
| Vijekovi: |
| Gregorijanski kalendar | 665 DCLXV |
| Ab Urbe condita | 1418 |
| Asirski kalendar | 5415 |
| Bengalski kalendar | 72 |
| Berberski kalendar | 1615 |
| Budistički kalendar | 1209 |
| Burmanski kalendar | 27 |
| Bizantijski kalendar | 6173–6174 |
| Kineski kalendar | 甲子年 (Drveni Pacov) 3361 ili 3301 — do — 乙丑年 (Drveni Vo) 3362 ili 3302 |
| Koptski kalendar | 381–382 |
| Diskordijanski kalendar | 1831 |
| Etiopijski kalendar | 657–658 |
| Hebrejski kalendar | 4425–4426 |
| Hindski kalendari | |
| - Vikram Samvat | 721–722 |
| - Šaka Samvat | 587–588 |
| - Kali Juga | 3766–3767 |
| Holocenski kalendar | 10665 |
| Iranski kalendar | 43–44 |
| Islamski kalendar | 44–45 |
| Julijanski kalendar | 665 DCLXV |
| Korejski kalendar | 2998 |
| Minguo kalendar | 1247 prije Tajvana 民前1247年 |
| Seleukidska era | 976/977 AG |
| Tajlandski solarni kalendar | 1207–1208 |
Godina 665. (DCLXV) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. Oznaka 665. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
Događaji
Evropa
- Kubrat, vladar (kagan) Velike Bugarske, umire nakon 33-godišnje vladavine. Nasljeđuje ga sin Batbajan, koji vlada iz Poltave (današnja Ukrajina), zemalja sjeverno od Crnog mora i Azovskog mora.
Rašidunski Halifat
- Muslimansko osvajanje: Arapska vojska (40.000 ljudi) napreduje kroz pustinju i zauzima bizantijski grad Barcu (Libija).
- Zijad ibn Abi Sufjan, se pomiri s Mu'avijom, postaje guverner Iraka u Basri. On uspostavlja red u gradu, posebno zabranjujući krčme.[1]
- Bizantinci regrutuju kontingent od 5.000 Slavena iz Male Azije, za borbu protiv Arapa.[2] Oni su pak prebjegli na drugu stranu i naselili se u Siriji blizu Apamee.[3]
Britanija
- Izbija sukob između kralja Sigerea od Eseksa i njegovog brata Sæbbija, dok se bore za prevlast između Mersije i Wessexa.
Azija
- Grad Seongnam (Južna Koreja) preimenovan je u Hansandžu (približan datum).
- Vu Zetian, supruga kineskog cara, neslužbeno postaje apsolutna vladarica eliminirajući svoje političke rivale.
- Tibetanska ekspanzija u Turkestan i Qinghai.[4]
- Pobuna zapadnih Turaka protiv njihovih kanova koje je imenovala kineska dinastija Tang.[5]
665 u temama
Nauka
- Brahmagupta piše svoju Kandakadjaku.[6]
Religija
- Wilfrid, anglosaksonski opat, odbija da bude posvećen u Northumbriji za biskupa i putuje u Compiègne (Francuska) da ga posveti Agilbert, nadbiskup Pariza.[7]
- Jaruman, biskup Mercije, poslan je s kršćanskim misionarima da ponovo preobrati saksonska plemena koja su se vratila paganizmu.[8]
- Prema Annales Cambriae, Anglosaksonci su prešli na kršćanstvo nakon Druge bitke kod Badona.
- Sighere ohrabruje svoje podanike da odbace kršćanstvo i vrate se svojoj autohtonoj religiji (približan datum).
- Ōtomo no Tabito, japanski pjesnik (umro 729.)
- Se'id ibn Džubejr, muslimanski učenjak (umro 714.)
- datum nepoznat - Hafsa bint Omer, jedna od supruga poslanika Muhammeda s. a. w. s.
- 16. april – Fructuosus iz Brage, francuski nadbiskup
- Féchín od Fore, irski monah i svetac
- Kubrat, vladar (kagan) Velike Bugarske
- Li Zhong, princ dinastije Tang (r. 643.)
- Ju Zhining, kancelar dinastije Tang (r. 588.)
Reference
- ^ Figures de l'esclave au Moyen Âge et dans le monde moderne, par Henri Bresc, Université de Paris X Nanterre. Centre d'histoire sociale et culturelle de l'Occident. Editions L'Harmattan, 1996 (ISBN 978-2-7384-4346-5)
- ^ Revue roumaine d'histoire, Académie de la République populaire roumaine, 1981
- ^ Histoire du Bas-Empire, par Charles Le Beau, Hubert Pascal Ameilhon, De l'imprimerie de Firmin Didot, 1830
- ^ Medieval Chinese warfare, 300-900, par David Andrew Graff, Éditeur Routledge, 2002 (ISBN 978-0-415-23955-4)
- ^ The history of the Mongol conquests, par J. J. Saunders. Éditeur University of Pennsylvania Press, 2001 (ISBN 978-0-8122-1766-7)
- ^ Glick, Thomas F.; Livesey, Steven; Wallis, Faith, eds. (2014). Medieval Science, Technology, and Medicine: An Encyclopedia. Routledge. p. 464. ISBN 978-1-135-45939-0.
- ^ Mayr-Harting, Henry (1991). The Coming of Christianity to Anglo-Saxon England. Pennsylvania State University Press, pp. 129–147. ISBN 0-271-00769-9.
- ^ Mayr-Harting, Henry (1991). The Coming of Christianity to Anglo-Saxon England. Pennsylvania State University Press, p. 117. ISBN 0-271-00769-9.
Vanjski linkovi
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
